Ova bolest veliki je problem cijeloj Europskoj uniji, na čijem se području nezaustavljivo širi od 2014. godine. Tijekom 2018. godine prijavljeno je 5.403 slučajeva afričke svinjske kuge kod divljih svinja te već 600 novih slučajeva afričke svinjske kuge u divljih svinja u 2019. godini. Bolest nije zabilježena na području Hrvatske, ali posljedice izbijanja bolesti bile bi katastrofalne za domaću proizvodnju svinja pa se Ministarstvo poljoprivrede aktivno uključilo u prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja.
Osim biosigurnosnih mjera na svim svinjogojskim farmama provode se i stroge biosigurnosne mjere u lovištima, iz kojih i prijeti najveća opasnost za populaciju domaćih svinja. Da bi se mjere učinkovito provele i opasnost od izbijanja afričke svinjske kuge svela na minimum, svi dionici sustava moraju dati svoj maksimum. Zbog toga je Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji sa županijama, organiziralo niz edukativnih radionica za lovce, lovačke udruge, trgovačka društva koja gospodare s lovištima i ovlaštene veterinare s ciljem podizanja svijesti za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja virusa ASK.
“Mi kao krovna udruga vršimo koordinaciju između Ministarstva poljoprivrede, Vukovarsko-srijemske županije i naših lovačkih udruga tako što im dajemo smjernice u provođenju mjera i upoznajemo sa svim novinama u sprječavanju afričke svinjske kuge. Lovačke udruge ozbiljno su shvatile tu naredbu i velika većina već je ispunila upute koje je dalo Ministarstvo, od izrade plana biosigurnosti, određivanja osoba koje su odgovorne za provedbu plana biosigurnosti, pravljenja dezo-barijera, kupnje sredstava za dezinfekciju, prskalica i zaštitne odjeće do iskapanja rupa za odlaganje nusproizvoda divljih svinja”, kaže Mirko Babić, tajnik Lovačkog saveza Vukovarsko-srijemske županije, i dodaje kako se trenutno ne provode neke posebne akcije, nego se samo vrši pojačani odstrel divlje svinje, iako su i nadalje dopušteni skupni lovovi uz upotrebu lovačkih pasa.
“Lovci nisu baš sretni s ovom naredbom i žao im je što ih se pritišće na pojačani odstrel divlje svinje, jer uzalud su lovišta ako nema divljači u njima”, pojašnjava Babić, dodajući kako lovci ne mogu spriječiti unos kuge, no moraju propisivati i provoditi biosigurnosne mjere. Podsjeća kako lovci nisu jedini koji su u izravnom kontaktu s divljim svinjama jer to su i šumari, policija, poljoprivrednici, šetači, ribari, gljivari, migranti.
Podsjećamo posjednike svinja da se pridržavaju propisa o označavanju, premještanju i prometu životinja, da spriječe kontakt svojih životinja s divljim svinjama te da je zabranjeno pašno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor, osim ako se svinje drže u prostoru ograđenom dvostrukom ogradom.
Prijava uginulih domaćih i divljih svinja je obavezna u svrhu testiranja uzoraka organa uginulih domaćih i divljih svinja kako bi se isključila prisutnost bolesti, a važno je osigurati i neškodljivo zbrinjavanje nusproizvoda nastalih tijekom klanja svinja za vlastite potrebe u skladu s posebnim propisima.
