25. travnja na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o suzbijanju zlouporabe droga, čime je poljoprivrednicima pojednostavljen i olakšan uzgoj industrijske konoplje. Naime, sada je moguće koristiti cijelu biljku industrijske konoplje u industrijske svrhe u građevinskoj, tekstilnoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, industriji papira, autoindustriji te u proizvodnji biogoriva.
Izmjenama Zakona uveden je pojam industrijska konoplja pod kojim se podrazumijeva podvrsta konoplje (Cannabis sativa L.) s ukupnim sadržajem THC-a 0,2 % i manjim, čije sorte se nalaze na Zajedničkoj sortnoj listi Europske unije i nije uvrštena u Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga.
Uzgoj industrijske konoplje pojednostavljen je ukidanjem sustava prethodnog odobravanja uzgoja konoplje. Umjesto toga uspostavljena je Evidencija proizvođača industrijske konoplje koju vodi Ministarstvo poljoprivrede. Pravne i fizičke osobe koje uzgajaju industrijsku konoplju dužne su se prije početka proizvodnje (sjetve) upisati u Evidenciju i u roku od 15 dana od dana nastanka promjene dostaviti Ministarstvu poljoprivrede promjene svih činjenica i podataka koji se vode u Evidenciji.
“Na traženje naših proizvođača krenuli smo u izmjene Zakona kako bismo im omogućili da industrijsku konoplju, koja je visoko dohodovna kultura, uzgajaju i koriste na način kao što to rade svi europski poljoprivrednici. U Hrvatskoj je 80-tak proizvođača koji industrijsku konoplju uzgajaju na oko 1000 hektara, a od industrijske konoplje se proizvodi cijeli niz proizvoda od prehrambenih do kozmetičkih, a u mnogim segmentima zamjenjuje skuplje i ekološki neprihvatljive sirovine. Izmjenama Zakona otvorili smo nove mogućnosti proizvodnje, a dodatan plus bit će i smanjenje administracije i procedura koje su proizvođači do sada morali prolaziti svake godine“, izjavio je potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić.
Industrijska konoplja biljka je koja se može koristiti u prehrambene, poljoprivredne, medicinske, farmaceutske, kozmetičke, veterinarske, građevinske, tekstilne, energetske i znanstvenoistraživačke svrhe. Ograničenja koja su ranije postojala i koja su dopuštala da se konoplja smije koristiti samo u svrhu proizvodnje hrane i hrane za životinje, domaće poljoprivredne proizvođače stavljala su u neravnopravan položaj u odnosu na proizvođače u Europskoj uniji.
Zakonom je propisana kazna za pravne i fizičke osobe koje uzgajaju konoplju, a nisu prethodno upisane u Evidenciju te za pravne i fizičke osobe koje nisu dostavile promjene svih činjenica i podataka koje se vode u Evidenciji u propisanom roku. Kazne iznose 20.000 do 50.000 kuna za pravnu osobu i od 1.000 do 10.000 kuna za fizičku osobu.
