Na prošlotjednoj sjednici Vlade godine usvojen je Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine s ciljem poboljšanja općih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište pčelarskih proizvoda. Programom, koji je sufinanciran sredstvima Europske unije u 50 postotnom udjelu, osigurano je 44,5 milijuna kuna, odnosno 14,8 milijuna kuna za svaku godinu trajanja Programa, a provodit će se kroz osam mjera: Tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, Suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, Racionalizacija troškova selećeg pčelarenja, Mjere za potporu laboratorija za analizu pčelinjih proizvoda s ciljem potpore pčelarima da svoje proizvode plasiraju na tržište i povećaju njihovu vrijednost, Obnavljanje pčelinjeg fonda, Suradnja sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, Praćenje tržišta i Poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu.
“Želimo očuvanje zdrave, vitalne izvorne populacije pčela te podizanje konkurentnosti pčelarskog sektora kako bi se osigurao dovoljan broj pčelinjih zajednica za uspješno oprašivanje poljoprivrednih usjeva i samoniklog bilja, uz smanjenje gubitaka pčelinjih zajednica zbog pojave i širenja pčelinjih bolesti. Nužno je očuvati kvalitetu pčelinjih proizvoda, poticati uzgoj lokalno adaptiranih pčelinjih zajednica te omogućiti daljnji razvoj i unaprjeđivanje znanja i vještina pčelara s naglaskom na mlade, a s ciljem poboljšanja ekonomske uspješnosti proizvodnje i trženja pčelinjih proizvoda”, istaknula je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
Dodaje da Ministarstvo poljoprivrede kontinuirano pomaže hrvatskim pčelarima, olakšava im proizvodnju i pokriva dio troškova, a sustavno rade i na promociji domaćeg meda.
“Pčelarstvo je uvršteno u sustav dodjele kvote za potrošnju plavog dizela pa pčelari po selećoj jedinici imaju pravo na 450 litara goriva, što ukupno iznosi 3,8 milijuna kuna oslobođenja plaćanja trošarine. Moram naglasiti i da su pčelari svojom organiziranošću i zajedništvom ponajviše zaslužni za izvrsnu suradnju s Ministarstvom i da je zahvaljujući takvoj suradnji svake godine maksimalno iskorištena financijska omotnica Pčelarskog programa”, poručuje ministrica.
Inače, kroz dosadašnji Nacionalni pčelarski program, pčelari su najveći interes iskazivali za mjeru suzbijanja štetnika i bolesti pčela, zatim za mjeru kojom se sufinancira nabava pomagala, pribora i opreme te obnavljanje pčelinjeg fonda, a sve im to i sada stoji na raspolaganju u novom trogodišnjem razdoblju. Ministarstvo poljoprivrede prošle je godine uvelo nacionalnu staklenku za med, koja se puni isključivo medom s hrvatskih pčelinjaka, a obilježena je jedinstvenim serijskim brojem. Provodi se i Program školskog mednog dana, koji ima za cilj povećanje udjela meda u prehrani djece, podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane i nutritivnim vrijednostima meda, kao i educiranje učenika o važnosti pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku raznolikost.
Prema podacima iz Evidencije pčelara i pčelinjaka Hrvatska ima više od 8 tisuća pčelara i preko 415.000 proizvodnih pčelinjih zajednica, a godišnja proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda je veća od 8.000 tona. Prosječna godišnja potrošnja meda po stanovniku iznosi 2 kilograma.
