Svake se godine diljem svijeta 1. prosinca obilježava Svjetski dan borbe protiv AIDS-a kako bi se usmjerila pažnja prema AIDS-u kao vodećoj globalnoj prijetnji. Ove godine obilježava se pod sloganom: „Zajednice čine razliku“.
HIV je virus koji se prenosi spolno i krvlju, oštećuje imunološki sustav i uzrokuje cjeloživotnu kroničnu bolest. AIDS je krajnji stadij infekcije HIV-om koji, ako ne uslijedi liječenje navedene infekcije, nastaje zbog uništenja imunološkog sustava, kada se javljaju različite bolesti zbog oslabljenog imuniteta.
Prema podacima Programa Ujedinjenih naroda za borbu protiv HIV-a/AIDS-a (UNAIDS) i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), u svijetu je 2018. godine s ovom infekcijom živjelo oko 37 milijuna ljudi, od čega je 1,8 milijuna bilo novootkrivenih slučajeva zaraze HIV-om, a 940 tisuća ljudi je umrlo od posljedica AIDS-a. Prema procjenama, u Hrvatskoj danas živi oko 1.600 osoba zaraženih HIV-om, od kojih oko 25 % ne zna da je zaraženo. Od bilježenja početaka epidemije, 1985., do danas u Hrvatskoj je 1640 osoba zaraženo virusom HIV-a, 532 osobe su oboljele od AIDS-a, a 275 osoba je umrlo od HIV/AIDS-a. U 2018. dijagnosticirano je 94 novooboljelih od infekcijom HIV-om (uključujući 29 novooboljelih od AIDS-a).
U posljednjih pet godina u Hrvatskoj se prosječno bilježi oko 100 novodijagnosticiranih slučajeva infekcije HIV-om, što stopom od oko 22 na milijun stanovnika, svrstava Hrvatsku među zemlje niskog rizika za infekciju HIV-om, no neka rizična ponašanja dovode i do većeg rizika. Antiretrovirusna terapija je u Hrvatskoj dostupna od 1998. godine, a liječenje zaraze HIV-om je prema parametrima preživljenja, ulaska i zadržavanja u skrbi dobro i uspješno. No, u oko 50 % oboljelih zaraza HIV-om se otkriva kasno. Testiranje i rano otkrivanje infekcije je stoga važno, jer je liječenje u tom slučaju uspješnije, poboljšava se prognoza i kvaliteta života oboljelih i sprečava se širenje HIV-a.
U cilju zaustavljanja širenja infekcije HIV-om, svjetske su organizacije postavile globalne zdravstvene strategije i ciljeve za ubrzavanje i poboljšanje prevencije i liječenja koji uključuju eliminaciju infekcije HIV-om i AIDS-a do 2030. godine kao dio Globalnih ciljeva održivog razvoja te globalne ciljeve Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda za HIV koji poziva sve zemlje da do 2020. godine postignu da 90 % zaraženih osoba bude dijagnosticirano, 90% dijagnosticiranih uzima antiretrovirusne lijekove i 90 % liječenih ima nemjerljivu viremiju.
Za eliminaciju ove bolesti u budućnosti je, između ostaloga, izazov poboljšanje testiranja osoba koje su izložene većem riziku za zarazu HIV-om i ranije otkrivanje infekcije. Ranije otkrivanje omogućuje ranije liječenje koje je uspješnije, dovodi do nemjerljive količine virusa u krvi oboljele osobe te doprinosi smanjenju širenja infekcije.
