Večeras su u Vinkovcima predstavljena izdanja Društva hrvatskih književnika-Ogranka Slavonsko-baranjsko-srijemskog i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz 2019. godine, a u organizaciji Udruge Vinkovački šokački rodovi. Radi se, naime, o djelu “Miroslav Slavko Mađer: Izabrana djela, Posthuma IV”, priređivačice dr. sc. Hrvojke Mihanović Salopek i djelu “Sonetist Antun Gustav Matoš”, priređivačice dr. sc. Vlaste Markasović.
Ovom prilikom o izdanjima su govorili Mirko Ćurić, predsjednik Slavonsko-baranjsko-srijemskog ogranka i potpredsjednik DHK te Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice, kao i same autorice.
“Zaključna, četvrta knjiga projekta započetog 2014. godine, nedadavno je izišla iz tiska. Projekt je započeo još za života Miroslava Slavka Mađera objavljivanjem Izabranih pjesama, a završen je četvrtom knjigom nazvanom Posthuma. Druga knjiga Izabranih djela bila je izbor iz Mađerove proze, a treća iz njegova dramskog opusa i dječje književnosti. U četvrtoj knjizi Izabranih djela Miroslava Slavka Mađera nalazi se reprezentativni izbor iz autorove posthumne ostavštine, priređen po metodi kritičkog izdanja sabranih ili izabranih djela koje je u Zavodu za povijest hrvatske književnosti kazališta i glazbe HAZU prvobitno utemeljio Dragutin Tadijanović, još jedan značajni pjesnik i književni znalac slavonskog podneblja“, istaknuo je Mirko Ćurić, pohvalivši i ovom prilikom odličnu suradnju s Udrugom Vinkovački šokački rodovi, koja je aktivna na brojnima kulturno-tradicijskim manifestacijama.
Druga pak knjiga predstavljena večeras, knjiga “Sonetist Antun Gustav Matoš”, donosi sve Matoševe sonete i opsežnu studiju dr. sc. Vlaste Markasović, istaknute znanstvenice i pjesnikinje iz Vinkovaca prvobitno je predstavljena u lipnju, u sklopu ovogodišnjih 3. Matoševih dana u Tovarniku i Zagrebu.
Knjiga predstavlja vrijedan doprinos književnoj ostavštini ovoga autora jer u njoj su skupljeni svi, odnosno više od pedeset njegovih soneta, dok autorica pokušava objasniti percepciju soneta i odgovoriti na pitanje zašto se Matoš posvetio poeziji pred kraj svojeg književnog stvaralaštva.
“Naša suradnja s udrugama i ustanovama iz Vinkovaca i ovog dijela Hrvatske i više je nego dobra, sudjelujemo na raznim manifestacijama u ovom kraju, a brojna društva odavde dolaze i kod nas nas. S Vinkovačkim šokačkim rodovima surađujemo i na organizaciji Međunardnog okruglog stola “Urbani Šokci”, dok s DHK imamo nekoliko zajedničkih projekata. I to je normalno, jer mi smo isti narod, isti prostor i jezik, razdvojeni samo državni granicama. Na ovaj način svjedočimo da smo dio istog kulturnog prostora i da pripadamo istom hrvatskom narodu, a želimo i pokazati našu posvećenost očuvanju i obogaćivanju tradicijske kulture”, rekao nam je ovom prilikom Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata koji je i ovoga puta, kako ističe, rado posjetio Vinkovce.
