Prva nedjelja poslije Uskrsa zove se Bijela nedjelja. Ovaj naziv dolazi od bijelih haljina koje su odrasli novokrštenici oblačili kod uskrsnog bdjenja, tj. na Veliku subotu kada bi bili kršteni. Oni bi te haljine nosili tjedan dana nakon Uskrsa te bi ih skinuli iduću nedjelju.
Kao datum za svečanu prvu pričest spominje se prvi put u 17. stoljeću. Ime dolazi od bijele odjeće koje su nosili novokrštenici u ranom kršćanstvu. Kao vidljivi znak primljenog sakramenta krštenja, odjeća je trebala označavati čišćenje vodom i biti znakom za ljude novorođene u Kristu. Od sedmog stoljeća nosili su odrasli krštenici bijelu odjeću osam dana, od Velike subote ili Uskrsa, sve do druge uskrsne nedjelje. Uobičajeno je da se na Bijelu nedjelju održava svečano slavlje Prve pričesti, a veliki papa Ivan Pavao II. proglasio ju je nedjeljom Božanskog milosrđa.
Nedjelja nakon Uskrsa također je Nedjelja Božjeg Milosrđa. Nakon što je sveti papa Ivan Pavao II. 30. travnja 2000. u Rimu s. Faustinu Kowalsku, tajnicu Božjeg milosrđa, proglasio svetom, otvoren je put širenju štovanja Božjeg milosrđa po čitavom svijetu.
Sestra Faustina doživjela je mistično iskustvo u kojemu je vidjela Milosrdnoga Isusa iz čijeg srca izlaze dvije zrake: crvena i bijela, i koji joj povjerava zadaću naslikati i štovati takvu sliku i na takav način pokrenuti pobožnost Božjemu milosrđu. Slika Božjeg milosrđa tako prikazuje Isusa s podignutom desnom rukom na blagoslov, a iz lijeve se Njegove ruke prelijevaju crvena i bijela zraka, koje simboliziraju krv i vodu koje su potekle iz Isusova probodena srca na križu. Njihovo širenje označava prelijevanje Božjega milosrđa na cijeli svijet. Ispod slike piše: ”Isuse, uzdam se u tebe”.
