O radnoj snazi koja u Hrvatsku pristiže iz drugih zemalja većina građana ne misli loše jer oni uglavnom dolaze preko agencija sa sređenim papirima i granicu prelaze legalno s dokumentima, no što je s onima koji ju prelaze na nezakonit način?
Prije nekoliko godina Vukovarsko-srijemska županija bila je na udaru migranata iz Afganistana i Pakistana, izbjeglica koje su bježale od rata. Aktiviranjem migrantske rute preko BiH pritisak je prebačen na policijske uprave od Slavonskog Broda do Like i Senja pa broj postupanja na području najistočnije policijske uprave vezanih uz nezakonit prelazak granice posljednjih godina stagnira.
„PU vukovarsko-srijemska prošle godine zabilježila je 2067 policijska postupanja vezanih uz nezakonit prelazak državne granice što je na razini s 2022. godinom. U tijeku tog postupanja prikupili smo informacije o tim migrantima. Oni ne žele ostati u RH nego žele otići u neke od zapadno europskih država, dakle u Europsku uniju”, rekao je voditelj poslova izvještajne analitike i odnosa s javnošću PU vukovarsko-srijemske Dragoslav Živković.
Na isti broj migranata prošle je godine uhvaćeno 20 posto više krijumčara migrantima nego 2022. godine što pokazuje, kažu u policiji, da je otkrivačka djelatnost ove policijske uprave pojačana.
Kazneno je za krijumčarenje prijavljeno 88 osoba, a prekršajno za pomaganje u nezakonitom prelasku 81 osoba.
„Znamo da ti krijumčari organiziraju i prevoze migrante od jedne do druge točke. Na patnji i na brigama tih stranaca i migranata oni stječu financijsku korist, a znamo isto tako da nisu baš sretni jer su policijski službenici suzbili većinu tih krijumčarenja”, poručuje Živković.
U prvom mjesecu ove godine hrvatska je policija imala 171 postupanje prema osobama koje su nezakonito ušle u RH.
Prema podacima kojima raspolaže HDZ-ov europarlamentarac Karlo Ressler brojka uhićenih krijumčara u Hrvatskoj je trećina ukupne brojke na razini Europske Unije i to dovoljno govori o opsegu problema. Po njemu ilegalni migranti sigurnosna su ugroza za, ne samo za Hrvatsku, nego za cijelu Europsku Uniju.
„Činjenica je da se opseg i složenost migracija dramatično promijenila i što dulje čekamo na nekakav realističan pristup prema migracijama na europskoj razini, to će problem biti ozbiljniji. Danas velika većina onih koji ilegalno prelaze naše granice nisu izbjeglice već osobe koje imaju male ili stvarno nikakve šanse za dobivanje azila u Europi”, izjavio je Karlo Ressler.
Na tisuće ljudi pod okriljem noći bez identifikacijskih isprava zaobilazeći službene granične prijelaze, prelazeći rijeke i krećući se preko polja i kanala ulazi u Hrvatsku, a kriminalne grupe na tome „zgrču” profit. U travnju bi europski parlament trebao izglasati pakt o migracijama i azilu, a Karlo Ressler bio je član pregovaračkog tima i pojašnjava da će nova pravila biti usmjerena na to da se, ne samo smanji migracijski pritisak na europske granice, već i riješe ključne slabosti sustava. Jedna od velikih promjena događat će se upravo na samim granicama.
„Kroz pet konkretnih uredbi koje će biti obavezne za sve države članice u kojima će se izravno i primjenjivati, stvara se jedan sustav koji će uvesti više reda i to je temeljni naglasak. Jedan od velikih promjena događat će se upravo na granicama gdje će se pokušati povezati postupak dobivanja azila odnosno negativne odluke da osoba nema pravo biti na teritoriju Europske Unije s automatskim povratkom u one države iz kojih one dolaze što danas nije slučaj”, dodaje Ressler.
I to krijumčari znaju i iskorištavaju i na tome zarađuju. Odredbe pakta o migracijama trebale bi i krijumčare i migrante demotivirati u njihovim naumima.
„Razumijemo potrebu za boljim životom, no granice postoje i Europa ne može biti rješenje za sve nepravde svijeta. Zalagali smo se za, od početka mandata, da su jednostavno države te koje odlučuju o tome tko može, a tko ne može biti na europskom teritoriju. Danas nije do kraja tako, nego o tome uvelike odlučuju organizirane grupe krijumčara ljudi i organizirani kriminal i protiv toga se želimo boriti, a pakt o migracijama će nam dati bolje rješenje i bolje alate za to. To ne znači da smo naivni, to ne znači da će se izazovi automatski smanjiti. Tijekom vremena logično je očekivati da će se takav pritisak i dalje nastaviti, no ovo rješenje daje nam bolje instrumente i situaciju nego što imamo danas i zbog toga je dobro da je došlo do takvog dogovora na razini država članica i europskog parlamenta”, zaključuje Ressler.
