Kontaktirajte nas

Tema

Bruno Andrijanić je dečko od tradicije, ali i najmlađi čajo u Hrvatskoj?

Objavljeno

-

„Biti čajo jedna je od najodgovornijih uloga u svatovima i svakako najveća čast”, riječi su vjerojatno najmlađeg čaje u Hrvatskoj Brune Andrijanića. Tradicionalan je to posao u Slavoniji i neobičan svima ostalima, a uz veliku obavezu, kaže Bruno, donosi i obilje zabave, pjesme i smijeha.

Čauš, čavo, oberšicer, ceribaša, buljubaša, barjaktar, vrtopicera, gonikobila ili po našem čajo centralna je figura gotovo svake slavonske svadbe. Iako se s brojem uzvanika smanjuje i potreba za čajom, on je još uvijek jedan od omiljenih običaja brojnih mladenaca koji svoju svadbu jednostavno ne mogu zamisliti bez njegovog vodstva. Priču „s one strane” svatova donosi nam 26-godišnji Bruno Andrijanić, Vinkovčanin koji je čajo postao onoga trenutka kada su ga prijatelji zamolili da vodi njihove svatove. Bio je znatiželjan, zanimalo ga je hoće li uspjeti to odraditi i hoće li biti dostojan te uloge pa je odlučio prihvatiti poziv.

„Ljubav prema ovom običaju rodila se još od ranih godina kada sam prvi puta u svatovima vidio čaju i njegove zadatke. Već tada sam mislio da bih i ja jednog dana mogao obnašati tu ulogu”, ističe Andrijanić. U svijetu čaje je relativno malo, svoje prve svatove odradio je ove godine, no prema dosadašnjim saznanjima Bruno je najmlađi čajo u Hrvatskoj. Razlog tomu vjerojatno leži u činjenici kako je sve manje mladih koji se odlučuju na ovaj potez, a ni slavonski svatovi nisu kakvi su nekada bili – svatovi s 500 ili 600 uzvanika koji pozorno slušaju čajine upute. „Nadam se da neću dugo ostati među najmlađima i da ćemo imati još mladih čaja kako bi se tradicija nastavila”, dodaje.

U svatovima koje vodi čajo mora biti sve „ko po špagi”, on vodi računa o onim najsitnijim detaljima i da protokol ide svojim redom kako bi se mladenci u potpunosti mogli prepustiti tom danu. Povezuje sve aktere svatova, s njima komunicira te ih navodi što slijedi, a jedna od njegovih glavnih uloga je zabavljati i voditi svatove kako bi atmosfera bila onakva kakvom su ju mladenci i zamislili. Formula je zapravo jednostavna, dobar čajo dobri svatovi. „Čajo prije svega mora biti vesela i komunikativna osoba koja je spremna nametnuti svoju važnost i uvjeriti ostale goste da ga slušaju te prate njegove naredbe kako bi sve proteklo u najboljem redu. Osoba je to koja svoje dobro raspoloženje mora prenijeti na ostale goste i imati dobar glas kako bi ga svi jasno čuli”, pojašnjava ovaj diplomirani ekonomist.

Vodi se onom kako je dobra priprema pola uspjeha pa da bi uspješno izvršio zadatak puno toga mora obaviti unaprijed. S mladencima dogovara detalje ceremonije i pozorno sluša sve zahtjeve koje žele u svojim svatovima jer ih na taj dan ne bi trebalo opterećivati pitanjima oko protokola. „Naravno, ako dođe do nekakve neočekivane situacije ja sam tu da ”spasim” stvar i da izvučem situaciju s nekom dosjetkom ili prigodnim bećarcem”, pametno će Andrijanić. Do sada je odradio troje svatove, ali, kako kaže, tek je počeo i nada se da će ih biti puno više.

Radi u struci u Osijeku, a osim primarnog posla i hobija čaje, u slobodno vrijeme bavi se folklorom i proučavanjem folklorne tradicije naše zemlje i dijaspore. U folkloru je od svoje šeste godine i može se reći kako je to bio savršen put koji ga je doveo do ovolike količine ljubavi prema svatovskim običajima. Planira ostati u Slavoniji te i dalje raditi sve ono što sada radi, da staža u obavljanju uloge čaje bude sve više te da folklornu tradiciju prenese na mlađe generacije koje, čini mu se, kao da bježe od nasljeđa svojih predaka.

Aktualno

U Vinkovcima u tijeku podjela 1700 spremnika za biootpad

Objavljeno

-

Napisao/la

    728 pregleda
Foto: Borna Filic/PIXSELL

Tijekom blagdana opustošili smo trgovine. Kupovali smo i što treba i što ne treba, jer nam, kao pravim Slavoncima, na stolu ništa nije smjelo nedostajati. A sve ono što ipak nismo uspjeli pojesti ili iskoristiti, jednostavno je završilo u smeću.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić nedavno je izvijestio kako u Hrvatskoj na godišnjoj razini nastaje 286.000 tona otpada od hrane, što je čak 71 kilogram po stanovniku. Najviše hrane bacamo u prosincu i siječnju, no ovaj problem događa se tijekom cijele godine. Procjenjuje se tako da se trećina hrane u svijetu baci, a na to možemo gledati s čuđenjem jer istovremeno milijuni ljudi gladuje. Postoje li načini kako spriječiti bacanje hrane i kakva je situacija u Vinkovcima?

Osim štete u kućnom budžetu, bacanje hrane nije dobro ni za okoliš. Problem je to s kojim se svi skupa moramo uhvatiti u koštac, bilo to planiranje kupovine namirnica i njihovog korištenja ili osiguravanje prostora za otpade od hrane. Ovi ostaci spadaju u biorazgradivi otpad, zauzimaju gotovo trećinu kućnog otpada i vrijedna su sirovina za proizvodnju kvalitetnog komposta. Kako Vinkovčani više ne bi svoju hranu bacali u smeće, u grad uskoro stižu spremnici za biootpad, najavio je v.d. pročelnika Upravnog odjela komunalnog gospodarstva i uređenja grada Marko Dujmić.

„Trenutno se u gradu dijeli 7.500 spremnika za odvajanje plastike i 1.700 spremnika za odvajanje biootpada nabavljenih projektom vrijednim 2.372.250 kuna. Kako smo novim projektom nabavili i kompostere, građani ispunjavaju anketu žele li komposter ili spremnik za biootpad“, pojasnio je Dujmić dodavši kako je novi projekt prijavljen u sklopu Javnog poziva Fonda za zaštitu okoliša i energetske učinkovitosti u svibnju prošle godine, a odluku o dobivanju sredstava primljena je početkom listopada. Projekt je vrijedan 970 tisuća kuna od čega je 40% sufinancirano sredstvima FZOEU-a. To znači kako bi i u Vinkovcima, uz plavu, zelenu i žutu, uskoro trebala osvanuti i smeđa kanta, namijenjena biootpadu.

Nabavljaju se još, ističe pročelnik, edukativni dječji setovi od po tri spremnika za odvajanje plastike, papira i stakla ili biootpada koji bi trebali biti prilagođeni njihovom uzrastu te komposteri od 350 litara za odvajanje biootpada. Cilj projekta je smanjiti količine biorazgradivog otpada koji se odlaže na odlagalištima te povećati stopu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada. „Nabavkom i postavljanjem edukativnih spremnika kod škola, vrtića i novih dječjih igrališta želimo najmlađe podučiti kako pravilno odvajati otpad, zašto je važno recikliranje i zaštita okoline u kojoj svakodnevno provode svoje vrijeme“, dodao je. Isporukom nabavljenih spremnika za odvajanje otpada i kompostera zaokružuje se tako cijela priču s otpadom, a građani će imati sve potrebno za potpuno odvajanje otpada u svojim kućama.

 

Nastavi čitati

Aktualno

Branka Kokošarević svoju maštu oživljava u mala vunena čudesa

Objavljeno

-

Napisao/la

    879 pregleda

Tradiciju moramo njegovati u svakom pogledu – smatra Vinkovčanka Branka Kokošarević, svima poznata kao voditeljica u FA Lisinski, ali i kao ljubiteljica ručnog rada koji u posljednje vrijeme oduševljava već na prvi pogled, spajajući tradiciju i moderno.

Još od malena zanimalo ju je sve ono što može napraviti sama svojim rukama. Tomu su ju učile njezina majka i tri sestre, a posebno je uživala u tome jer, kaže, sve  što izradite svojom rukom je drugačije i više to cijenite. Na početku je radila miljetiće i stolnjake koje su s vremenom zamijenile moderne krpe, nakon toga su tu bile heklane veste, kape i šalovi, a nedavno se rodila ideja za neka nova „mala čuda“, nove plodove njezine bezgranične mašte.

„Ideja je nastala vrlo jednostavno. Moji unuci Josip i Lucija obožavaju plišane igračke pa su prvi radovi završili u rukama mojih najdražih – medvjedići, žabe, jednorozi, žirafe, hobotnice, brojni likovi iz crtića poput Winnie Pooha, Else i Ane ili Mickey Mousea“, priča nam ova 54-godišnjakinja i dodaje kako su s vremenom nastajale i prigodne igračke poput Djeda Božićnjaka, snjegovića, gnoma, uskršnjih zečića ili pilića. Lepeza njezinih rukotvorina uistinu je široka. Međutim, uz razne vunene igračke i ukrase, Branka radi i uporabne predmete pa na njezinoj Facebook stranici „Ručni unikati Koka“ možete pronaći i veste, majice, papuče, torbe, ruksake, ljetne cekere te jedan od definitivno najvećih hitova – dekice igračke. „Njome možete pokriti dijete u kolicima i krevetiću ili staviti na pod kad je već u fazi sjedenja, a pri tome će uvijek imati omiljenog plišanca uz sebe“, pojašnjava.

Materijale s kojima radi, dječju mekanu vunu, plišanu vunu ili stopostotni pamučni konac, nabavlja uglavnom u svom rodnom gradu, ponekad i u Zagrebu. Sve igračke puni antibakterijskim punilom, oči i nos stavlja sa sigurnosnom kopčom radi onih najmanjih, a mame ih mogu bezbrižno prati u perilici rublja na 30 stupnjeva.

Beskrajno uživa u ovome što radi. Kaže kako ju opušta od svakodnevnih briga i misli, ali i odvraća od gledanja u ekran. Međutim, najviše ju veseli kada njezini unuci gledaju kako se iz bakinih ruku rađaju njihovi ljubimci, a vjeruje kako će jednako biti i s još jednim unučićem koji je na putu.

Osim sa svojom djecom i unucima, svoj hobi rado isprepliće i s omiljenim folklorom, budući da je dugi niz godina bila plesačica, dok je zadnjih pet voditeljica Mlađe dječje skupine u Folklornom ansamblu Lisinski. „Tu zapravo mogu povezati tradiciju ručnog rada i veselu dječju zaigranost“, napominje ponosno i pomalo nostalgično.

Ako se nekada i umori, sve jednostavno nestane kada vidi reakcije mališana koje ju svaki put obore s nogu, a ništa drugačije ne reagiraju ni odrasli koji se nerijetko i sami požele igrati ili imati pokoji predmet za sebe. „Odrasli zaista cijene ljubav koju sam utkala u svaki rad“, ističe Branka. Oduševljenje njezinih pratitelja zapravo i ne čudi jer svaka njihova želja bude ispunjena u svega nekoliko dana i iako radi sama, velika su joj pomoć mali pomagači koji samo imaju zadatak nacrtati ili poželjeti.

Nastavi čitati

Aktualno

Maja Katić: Voće i povrće glavni su akteri svake detoksikacije

Objavljeno

-

Napisao/la

    687 pregleda

Masnija hrana, kapljica više te slastice nadohvat ruke mnogima su obilježili ove božićne i novogodišnje blagdane. I kako to obično biva, u siječnju slijedi čišćenje organizma od nakupljenih toksina, a buduća nutricionistica Maja Katić otkriva koji su najbolji načini za to.

Stalno vam se spava, umorni ste, imate manjak energije, ne znate kako izgubiti nekoliko kilograma viška nakupljenih tijekom blagdana? Vrijeme je za čišćenje organizma. Detoksikacijom tijela nakon poprilično napornih blagdanskih dana vratit ćete organizmu potrebnu energiju te poboljšati opće zdravlje. Zapravo je to čišćenje organizma od toksina, a neki od znakova koji upućuju da vam je potrebna detoksikacija, osim umora i loše koncentracije, su i česte glavobolje, pojava alergija, depresivnost, nadutost, loša probava, debljanje ili prekomjerno mršavljenje.

Postaje sve jasnije, tvrdi mlada buduća nutricionistica Maja Katić, kako voće i povrće ima glavnu ulogu u detoksikaciji našeg organizma zbog određenog sadržaja vitamina i minerala. „U detoksu su najznačajniji vitamini, minerali i fitokemikalije. Zanimljivo je to što fitokemikalije u velikim koncentracijama ne djeluju pozitivno na naš organizam tj. djeluju prooksidantno, no u navedenim namirnicama se nalaze u malim koncentracijama te se uspješno bore protiv radikala koji stvaraju negativne učinke u našem organizmu”, više o fitokemikalijama pojasnila nam je Maja, studentica 2. godine diplomskog studija Znanost o hrani i nutricionizam na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku. Kao skupinu fitokemikalija iz voća i povrća mogu se istaknuti još i polifenoli. Njih najviše nalazimo u crvenom bobičastom voću, čaju, kavi i crnom vinu koje pri normalnim dozama pomažu u snižavanju kolesterola i krvnog tlaka, smanjuju rizik od dijabetesa i ostalih kroničnih oboljenja.

Konačno se može reći, napominje, da fitokemikalije imaju antifungalni, antibakterijski, antioksidativni, antimutageni, antikancerogeni učinak. Posebno se mogu istaknuti i kupusnjače koje se još nazivaju krucifernim povrćem, jer takvo povrće sadrži glukozinolate koji se ubrajaju u specifičnu skupinu fitokemikalija. Za prehranu ljudi najznačajnija je porodica Brassicaceae u koju se ubrajaju kupus, brokula, cvjetača, prokulice, rotkvica, repa, gorušica.

„Unosom hrane bogatom mastima s nepovoljnim masnokiselinskim sastavom i ugljikohidratima stvara se loša mikrobiota unutar našeg gastrointestinalnog trakta koja izaziva tzv. metaboličku endotoksemiju tj. povećanu propusnost crijeva zbog kojeg se toksikanti lakše apsorbiraju u organizam”, pojašnjava stručno naša sugovornica. Stoga je važno prepoznati i važnost probiotika te mliječnih proizvoda kao što su kefir i jogurt jer sadrže pozitivne bakterije koje snažno neutraliziraju toksikante u gastrointestinalnom traktu, dok vlakna iz voća i povrća imaju važnu ulogu u vezanju i izlučivanju kolesterola i toksikanata iz organizma. „Nikako ne smijemo zaboraviti ni vodu koja je glavni akter u uklanjanju toksikanata iz organizma”, zaključila je Maja i sve skupa stavila pod zajednički nazivnik – detoksikacija će biti puno djelotvornija kada, uz kretanje, uspostavimo dobar rad crijeva i redovitu probavu.

Nastavi čitati

Zadnje objave

Aktualnoprije 51 minuta

Primarni cilj Plivačkog kluba Orion su prvenstva Hrvatske

Plivanje možemo izdvojiti kao jedan od najuspješnijih sportova u prošloj godini, a svoj veliki obol dao je i Plivački klub...

Aktualnoprije 2 sata

U Vinkovcima 543 manje nezaposlenih nego u 2020.

Podaci novog popisa stanovništva i smanjenje broja hrvatskih građana za gotovo 400 tisuća podiglo je veliku prašinu u javnosti, a...

Aktualnoprije 3 sata

Hrvatska među zemljama EU-a s najvećim padom udjela javnog duga u BDP-u

Javni dug EU-a i eurozone iskazan udjelom u BDP-u smanjen je u trećem tromjesečju 2021. godine, odražavajući ubrzani oporavak gospodarstva...

Aktualnoprije 5 sati

Zbog podataka na samom početku godine policija još jednom upozorava: Ako piješ ne vozi

S obzirom na podatke s početka godine iz Policijske uprave Vukovarsko-srijemske ovih su dana još jednom posebno upozorili vozače da...

Aktualnoprije 6 sati

Vukovarsko-srijemska županija bilježi 243 nove pozitivne osobe

U Vukovarsko-srijemskoj županiji, prema podacima pristiglim do jutros u 8 sati, u posljednja 24 sata su 243 nove pozitivne osobe...

Aktualnoprije 7 sati

29. obljetnica Vojno-redarstvene operacije Maslenica ’93.

Vojno-redarstvena operacija “Maslenica ’93.” bila je prva velika oslobodilačka akcija u dotadašnjem dijelu Domovinskoga rata, kojom je u nešto manje...

Aktualnoprije 8 sati

Narodna knjižnica i čitaonica sv. Benedikta Nuštar

Svoj rad u uvjetima pandemije COVID-19 bolesti prilagodila je i Narodna knjižnica i čitaonica sv. Benedikta Nuštar, koja će u...

Aktualnoprije 9 sati

U Slavoniji povremeni snijeg češći tijekom dopodneva

Baš kao što su meteorolozi i najavljivali za Slavoniju, uz  umjereno i pretežno oblačno vrijeme Vinkovce i okolicu jutros je...

Najčitanije