Poznate su situacije kada građane terete za račune koje su platili. Zato je važno znati koliko dugo treba čuvati pojedine račune i dokaze o plaćanju. Više o tome rekli su nam u Centru za zaštitu potrošača Vukovarsko-srijemske županije Glas potrošača.
Račune je, rekli su nam, potrebno čuvati sve vrijeme dok ne nastupi zastara, a rokovi zastare različiti su za određene vrste dugovanja. Dakle, zastara ovisi o vrsti računa, odnosno usluge koja se plaća, a ovisno o vremenu nastupanja zastare, računi se čuvaju od jedne do čak deset godina. Pojašnjavaju i zašto je važno čuvati i račun, a ne samo odrezak ili potvrdu banke o uplati.
„Prilikom plaćanja računa mogu se dogoditi pogreške. Vrlo često to je pogrešno unesen broj u modelu plaćanja i pozivu na broj. U tom slučaju izdavatelj računa vjerojatno neće moći proknjižiti plaćeni račun i ta će im stavka ostati „otvorena” te će korisniku vjerojatno poslati opomenu. Može se dogoditi i pogreška kod knjiženja, da netko nešto krivo „klikne” i slično, pogotovo u komunalnim tvrtkama koje imaju veliki broj korisnika. Zato kada ste platili račun, čuvajte ga da imate dokaz da ste platili”, savjetuju u Centru.
Zanimljivi su, primjerice, računi za režije, na kojima, kod nekih davatelja usluge, ako nemate dugovanja, piše: „Na dan izdavanja računa, podmireni su svi vaši dospjeli računi. Hvala!”. Logički gledano, račun na kojemu izrijekom stoji da su svi računi prije njega podmireni trebao bi biti i relevantan dokaz za to. Međutim, nije tako.
„Uvijek postoji ono „ali”, što može biti uzrokom da se potrošača tereti da neki račun nije platio. Zato u svakom slučaju predlažemo da do zastare čuvate i račune i odreske provedenog plaćanja. Ako plaćate internet (ili mobilnim) bankarstvom bilo bi dobro na uplatnice upisati datum kada ste platili konkretan račun i to spremiti. Građani sve više računa zaprimaju mailom ili dobivaju obavijest da je račun kreiran te ga je potrebno „povući” sa servisa tvrtke. U tom slučaju preporučujemo da se računi spreme u računalo kada ih se plati”, ističu u Centru.
I prošle godine, kažu, bilježe nekoliko slučajeva kada su građani dobili obavijesti i opomene kojima ih se poziva na podmirenje neplaćenih obveza starih desetak i više godina. Nakon upoznavanja sa svakim slučajem uputili su ih na konkretno djelovanje prema pružateljima usluga i institucijama.
„Ako smatrate da ste u pravu, odnosno da imate dokaz o plaćanju računa za koje vas se tereti, ili ste zaprimili obavijest o dugu koji potječe iz znatno ranijeg razdoblja i koji smatrate da je u zastari, obratite se pismeno onome tko vas tereti. U slučajevima ovrha, neophodno je reagirati pravovremeno i u zakonskim rokovima, jer u suprotnom sud može donijeti odluku kao da zastare nema, ili ne razmotri dokaze o plaćenim računima”, ističu u Centru.
U svakom slučaju, napominju, građani zaštitu mogu potražiti i kod njih.
„Naša udruga pruža preventivnu zaštitu ekonomskih, pravnih, sigurnosnih i zdravstvenih interesa potrošača kroz informiranje o njihovim pravima i obvezama te o pojavama na tržištu, kao i konkretnu zaštitu već povrijeđenih prava potrošača davanjem pravnih savjeta i pružanjem pomoći i uputa o poduzimanju zakonom propisanih radnji i procedura prema trgovcima, pružateljima usluga i državnim tijelima”, ističu u Centru za zaštitu potrošača VSŽ Glas potrošača.
Na ovu temu pitali smo i naše sugrađane.
“S obzirom na to da sam podstanar čuvam apsolutno sve račune čisto i zbog sebe i zbog stanodavca. S druge strane, sve plaćam internet bankarstvom gdje je evidentirana svaka uplata pa je i to dokaz“, rekao nam je Ivan Švaganović.
“Sve čuvam u kuvertama. Napišem godinu, od – do, i čuvam u ladici koju koristim samo za to. Čuvam ih negdje do tri godine i onda bacim, a koje račune koliko točno treba čuvati stvarno ne znam“, kazala je Vinka Nikolić.
