Dan sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, obilježavamo 04. svibnja kao spomen na rimskog vojnika Florijana koji je osuđen na smrt jer je odbio odreći se kršćanstva. U različitim prikazima opisano je da je Florijan živio u rimskoj pokrajini Noricum, današnja Austrija, u 3. stoljeću poslije Krista u vrijeme vladavine rimskog cara Dioklecijana, reformatora rimske države, koji je uredio novčani sustav, gradio ceste, utvrde. Izgradio je i prekrasnu građevinu u Splitu, zvanu Dioklecijanova palača, ali je u povijesti ostao zabilježen kao vladar koji je nemilice progonio kršćane na cijelom području Rimskog Carstva kojem je pripadala i današnja Austrija. Prema nekim legendama Florijan je živio u Lauriacumu, današnjem Enns-Lorchu, pokraj Linza.
Vjeruje se da je kao časnik bio zadužen i za vatrogastvo, jer su još u Augustovo doba u Rimu i svim pokrajinama Rimskog Carstva, gdje su djelovale rimske legije bile ustrojene vatrogasne postrojbe.
Legenda kaže kako su kršćane progonili za vrijeme vladavine cara Dioklecijana i Maximusa. U to vrijeme, na obalnom području Norciuma, funkciju namjesnika obnašao je Aquilinus, koji je nakon dolaska u Lorch, s velikim žarom počeo “lov” na kršćane. Četrdesetoricu njih je ulovio i nakon dugog mučenja bacio u tamnicu. Kad je za to saznao Florijan, u to vrijeme umirovljeni glavni činovnik, požurio je u Lorch i sam izjavio da je kršćanin. Saznavši za to, namjesnik je od njega zatražio da prinese žrtvu bogovima, što je Florijan odbio. Ostao je dosljedan tomu i kad su ga stavili na muke. Na kraju je pala presuda. Naredili su da ga se s kamenom oko vrata baci s mosta u rijeku Enns. Opisani događaj zbio se 4. svibnja 304. godine i zbog toga je taj dan, 4. svibnja, prihvaćen kao Dan Svetog Florijana. Kršćani su sačuvali trajan spomen na Florijana i proglasili ga svecem. Na mjestu gdje je prema legendi sahranjen izgradili su oko 800. godine benediktinski samostan. Nazvan je “Samostan Svetog Florijana”.
Hrvatski vatrogasci prihvatili su Svetog Florijana krajem prošlog stoljeća po ugledu na europske vatrogasce. Osobito su ga slavili vatrogasci u sjevernoj Hrvatskoj, na području takozvane Hrvatsko-slavonske vatrogasne zajednice koja je osnovana 1876. i djelovala sve do 1918. godine, a tako je i danas.
U našem gradu djeluje Javna vatrogasna postrojba Vinkovci koja pokriva područje grada Vinkovaca i općine Andrijaševci, a na poziv županijskog vatrogasnog zapovjednika izlaze i u pomoć ako je potrebno u druga mjesta.
“U Javnoj vatrogasnoj postrojbi zaposleno je 29 vatrogasaca i svi uz stručnu osposobljenost za taj posao prolaze i obuku zaštite na radu, a deset ih je osposobljeno i za pružanje prve pomoć. Svake dvije godine odlaze i na provjeru zdravstvenog stanja, a svakih 4 godine su i na provjeri psihičke sposobnosti. Imamo 11 vozila, od cisterni i zapovjednog vozila preko navalnog vozila, vatrogasnih ljestvi od 30 metara dužine do raznih tehničkih vozila za razne namjene. Sva vozila su u ispravnom stanju i prosječna starost im je 16 godina, nekoliko ih je iz prošlog stoljeća, ali još dobro služe”, objašnjava zapovjednik Antun Jelić.
Vinkovački vatrogasci, dodaje, imaju i vatrogasni čamac s prikolicom i potrebnom opremom za spašavanje unesrećenih iz vode, za upravljanje čamcem je osposobljeno 12 vatrogasaca. Radnu odoru i zaštitnu opremu za prilaz vatri, imaju svi djelatnici, a imaju i dva odijela za rad u prostoru kod pojave agresivnih tvari.
Inače, tradicija vatrogastva na području naše županije duga je 146 godina, a u samostalnoj Republici Hrvatskoj Vatrogasna zajednica VSŽ osnovana je 14. kolovoza 1993. godine. Danas u Vukovarsko-srijemskoj županiji djeluju 3 javne vatrogasne postrojbe, 28 središnjih dobrovoljnih vatrogasnih društava i 25 DVD-a, te 1 profesionalna i 2 dobrovoljne vatrogasne postrojbe u gospodarstvu. Vatrogasne zajednice ustrojene su u gradovima Vinkovci i Vukovar te općinama Cerna, Drenovci, Vrbanja i Nijemci.
