U povodu 138. obljetnice rođenja Ivana Kozarca, u Vinkovcima je održana glazbeno-poetska večer.
Glavni motiv i cilj cjelokupnog programa bilo je isticanje doprinosa ovoga našeg poznatog i nadarenog pjesnika i književnika. Glavni organizatori događaja bili su Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima i Hrvatska Matica iseljenika – podružnica Vukovar.
„Program je zamišljen na način, kakvog bi ga vjerojatno i on zamišljao, a to se odnosi na jedan neobvezno druženje, ali sa sudionicima koji su poznati. Ovo je jedna predivna večer posvećena našem velikanu Ivanu Kozarcu. On je bio rođeni pjesnik i književnik. Volio je knjigu i pisati, volio je jako Vinkovce i Slavoniju. Ako on gleda ovo odozgo, mislim da je sretan te da bi rekao kako je ovo po njegovoj mjeri”, izjavio je Dražen Švagelj, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima.
Šima Dominković i Ivan Vorgić oplemenili su ovu večer u glazbenom dijelu. Gimnazijska profesorica Višnja Sorčik rekla nam je nešto više o Ivanu Kozarcu, dio njegovih pjesama glazbeno je izveo tenor Josip Paulić, a gledatelji su mogli uživati i u interpretaciji Snježane Kraljević. Svoj doprinos obilježavanju rođenja Kozarca također su dali Dubravko Dujić iz Vukovara te Mato Damjanović iz Strizivojne. Oni su izrecitirali nekoliko pjesama, ali i poneko djelo drugih pjesnika.
„U svom kratkom životnom vijeku, nastojao je ocrtati Slavoniju, možda ne baš tako prosvjetiteljski kao njegov rođak Josip Kozarac, ali u svakom slučaju onako kako on to vidi. Izazvao je pri tome dosta rasprava koje traju i danas, odnosno je li Đuka tipični Slavonac – bećar ili se tu krije nešto drugo”, rekla je Višnja Sorčik, članica Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima i profesorica hrvatskog jezika.
Književnik Kozarac prerano je napustio zemaljski svijet, ali ipak i za tih 25 godina života ostavio je za sobom puno. Uvijek je ostao usko vezan uz Gimnaziju, iako njegov profesor i razrednik Boranić nije to prepoznao. No, tijekom njegovog posljednjeg ispraćaja, gimnazijski zbor pjevao je njemu u čast.
„Meni nekako za njegov pogled na Slavoniju nije reprezentativan samo Đuka Begović, on je jedan od primjera toga, no njegova prva zbirka pripovjedaka „Slavonska krv” puno više govori o njegovom viđenju Slavonije i Slavonca. Ono je jedno vrlo diskutabilno djelo te bi se moglo dosta toga reći”, zaključila je Sorčik.