Od ponoći je skuplje gorivo u Hrvatskoj – prosječan spremnik od 50 litara tako sada košta četiri kune više za benzin, pet za dizel te dvije za autoplin.
Nakon napada dronovima na najveća naftna postrojenja u Saudijskoj Arabiji globalne zalihe nafte smanjene su za pet posto, a cijena barela je drastično skočila – na londonskom tržištu za 13, a na američkom čak za 15 posto. Iako su odgovornost za napad preuzeli jemenski pobunjenici Huti, američki predsjednik Trump prstom upire u Iran i najavljuje odmazdu.
Sinoć je naftni stručnjak Mirko Skalicki, Gostujući u RTL-u Danas, rekao je kako se Hrvatska ne mora bojati drastičnih posljedica. “Ne bih rekao da se trebamo bojati. Cijena nafte prije incidenta bila je 62 dolara za barel, sad je skočila na 72-73 dolara po barelu, no nemojmo zaboraviti da je 73 dolara za barel bila i u svibnju ove godine. Početkom listopada prošle godine iznosila je 83-84 dolara po barelu. Ako se ništa dodatno, drastično ne dogodi, posljedica ne bi trebalo biti”, rekao je Skalicki.
Može li cijena nafte prijeći 100 dolara za barel?
“Svijetu je cijena od 60 do 80 dolara po barelu nekakva prihvatljiva cijena, i proizvođačima i izvoznicima i industriji. Cijena iznad 100 dolara drastično usporava svjetsko gospodarstvo. S druge strane, ako su preniske cijene, naftne kompanije nemaju interesa ulagati u istraživanja”, objašnjava Skalicki. Dodaje da u utorak možemo očekivati minimalno povećanje cijena derivata, no ne zbog događaja u Saudijskoj Arabiji.
Jedini način da neka zemlja bude neovisna o ovakvim događajima je da ima svoj izvor energije. “Hrvatska je u zadnjoj predratnoj godini proizvodila više nafte nego što danas troši. Ovo što se u Saudijskoj Arabiji smanjila proizvodnja u tri dana je hrvatska godišnja potrošnja”, dodao je Skalicki.
