HAVC odabrao filmove koje će sufinancirati iduće godine

Hrvatsko audiovizualno vijeće objavilo je rezultate Javnog poziva za dodjelu sredstava za poticanje audiovizualnih djelatnosti i stvaralaštva u više kategorija, među kojima je i u onoj za dugometražne igrane filmove odabrano devet projekata, od kojih su četiri debitantska

Na prvi rok odlučivanja, 17. lipnja, u toj je kategoriji stiglo 26 prijava, a za odabrane projekte odobreno je 31.800.000 kuna.

Snježana Tribuson i Kristijan Milić, umjetnički savjetnici za debitantski dugometražni igrani film i dugometražni igrani film, pri odabiru su obratili pažnju na to da su među pet filmova već afirmiranih autora i oni namijenjeni širokoj filmskoj publici, kao i oni koji su opredijeljeni za zahtjevniju publiku i festivale.

Odobrena su sredstva za prvijenac Darija Lonjaka “Divljaci” (scenarij potpisuju redatelj te Velimir Grgić i Ivo Balenović), smješten među sitne kriminalce usred sveopće euforije oko Svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji 2018. godine.

Arsenu Oremoviću odobrena su sredstva za projekt “Glava velike ribe”, za koji je napravio scenarij prema romanu Ognjena Sviličića. To je priča o ratnom veteranu koji preživljava monotonu svakodnevicu, a promjenu donosi dolazak njegova brata i supruge.

Za sufinanciranje je odabran i film “Sedmo nebo”, prvijenac Jasne Nanut, koji se najavljuje kao urbana crnohumorna drama u čijem je središtu žena koja se suočava sa svojom nevidljivošću.

Još jedan debitantski uradak je “Stric” Andrije Mardešića i Davida Kapca, smješten u vrijeme Jugoslavije polovicom osamdesetih, koji se “suptilno poigrava postojećim jugonostalgičarskim i anti-jugonostalgičarskim stereotipima, ali vrlo vješto zaobilazi klasičnu simpatično-komičnu situaciju kojom se često i olako opisuju ta vremena”.

Od dugometražnih igranih filmova odabrani su “Četvrti kralj” Zvonimira Jurića, koji kroz glavni lik, pravnika koji kupuje zemljišta, govori i o odnosima u maloj neperspektivnoj i zatvorenoj otočkoj sredini.

“Črna mati zemla”, u režiji Roka Bičeka, koji je s Kristianom Novakom napravio i scenarij prema Novakovom proslavljenom romanu, osobna je drama osjetljivog djeteta smještena je u vrijeme političkih i socijalnih tenzija, a umjetnički savjetnici očekuju da bi, kao i roman i predstava, film mogao biti vrlo uspješan.

Lukas Nola režirat će film “Escort”, moderan spoj crnohumorne drame i kriminalističkog trilera u kojem se ništa ne odigra onako kako bismo mi tijekom gledanja filma to mogli pretpostaviti.

Film ‘Sveta obitelj’ Vlatke Vorkapić radnjom je smješten u Slavoniju, u šezdesete godine prošlog stoljeća. Umjetnički savjetnici kažu kako je to film o ljudskoj želji da se vlastiti život drugima prikaže sretnijim, ljepšim, skladnijim i boljim no što u stvarnosti jest, da se održi privid blagostanja i sreće bez obzira koja je cijena za to.

Peti film u toj kategoriji je ‘Šalša’ Dražena Žarkovića, komedija o dostavljaču pizze koji odlazi u Dalmaciju brati rajčice, koja se vješto poigrava sa stereotipima vezanim uz tamošnji mentalitet, kritizirajući rastući konzervativizam, vjersku isključivost, korupciju, netrpeljivosti prema manjinama.

U kategoriji proizvodnje kratkometražnih i dugometražnih dokumentarnih filmova, bile su 43 prijave, a sredstva su odobrena za 15 projekata u ukupnom iznosu od 4.075.000 kuna.

Umjetnička savjetnica za dokumentarce Katarina Zrinka Matijević kaže da je, za razliku od prijašnjih rokova, pristigao veliki broj visokobudžetnih dugometražnih dokumentarnih filmova.

Za sufinanciranje predlaže devet dugometražnih od kojih je jedan u postprodukcijskoj fazi, te šest kratkometražnih dokumentarnih filmova od kojih su dva u postprodukcijskoj fazi. Tematski su i kreativno potpuno različiti, od povijesnih preko glazbenih do konceptualnih.

Među dugometražnim dokumentarcima su “Alice” scenaristice Tatjane Božić i redateljice, ruske novinarke Zhanne Agalakove, koji propituje odnos majke i kćeri, igrano-dokumentarni “Fiume o morte!” Igora Bezinovića, prikaz kronologije D’Annunzijevog osvajanja Rijeke 1919., “Izgubljena kolonija” Edija Mužine, o mogućoj sudbini dubrovačke karake koja je početkom 1. stoljeća otplovila prema Americi i nikada se nije vratila.

Tu su i “Lažljivi tepih” Željke Sukove, dokufikcijska komedija o odrastanju djece na izoliranom otoku, inspiriran selom Beli na Cresu, “Obalno šetalište” Silvija Mirošničenka, opservacijsko-poetski prikaz ljudskih odnosa vezanih za šetalište od Voloskog do Lovrana, “Otkrivajući Geu” Ivana Perića, koji prati djevojku Mariju dok ona otkriva život svoje pratete fotografkinje Gee Radić Koening, preko ostavštine u New Yorku,

Odabrani su i “Plastični diskovi i kotači od čelika” Franka Dujmića, o jugoslavenskom funku i opsesiji pločama, te “Zadnji gemišt” Ane Sabolić, putovanje kroz godine, članove obitelji te uspone i padove Zagorskih vinograda.

U postprodukcijskog fazi sufinancirat će se “Dubica” Marine Aničić, o mjestu na hrvatsko-bosanskoj granici nedaleko Zagreba, a od kratkometražnih dokumentaraca “1001 noć” Ree Rajčić, “PS (Posljednji srakanjež)” Alena Šuka, “Reci mi tko je unutra” Dražena Šivaka, “Sjene na rijeci – Redux” Ljube Lasića, te u postprodukciji “Doktorice, pem v’grobeka” Nikoline Barić i “Užarska radionica Ivana Delimara” Vlaste Delimar.

Za kategoriju proizvodnje kratkometražnih igranih filmova od 23 prijave odabrano je šest projekata s 1.370.000 kuna, a umjetnički savjetnik Saša Ban rekao je kako je tražio priče u kojima se prepoznaje najviše autentičnog i sagledavao mogućnost realizacije predloženih projekata.

Odabrani projekti su “Ne pogađa svaka” (redatelj Marko Dugonjić), “Carpe diem” (Filip Antonio Lizatović), “Mali val” (Filip Peruzović), “Ostrižena” (Karla Lulić), “Most” (Jakov Nola) te u postprodukciji “Egon i rupa” (Zdenko Bašić).

Od 17 prijava za kategoriju proizvodnje animiranih filmova sredstva su odobrena za pet projekata u ukupnom iznosu od 1.820.000 kuna.

Umjetnička savjetnica Petra Zlonoga ocijenila je da, sudeći prema prijavama, hrvatskoj sceni animiranog filma ne nedostaje novih autorskih snaga, a osim mlađih generacija profesionalnih animatora, nekoliko debitantskih prijava dolazi i od filmskih profesionalaca drugih usmjerenja te umjetnika iz sfere književnosti, slikarstva te kazališnog rada.

Dominantna je i dalje 2D digitalna animacija, a specifično za ovaj rok je i da osim originalnih scenarija postoji i veći broj adaptacija već postojećih literarnih radova, a većinski projekti su usmjereni prema odrasloj i to najviše festivalskoj publici.

Odabrani su “Aqualia” Vladislava Kneževića, “Sakupljač” Danijela Žeželja, “Pisma na kraju šume” Jelene Oroz, “Među nama” Petre Balekić i “Sfera” Manuela Šumberca.

U kategoriji eksperimentalnih filmova prijavilo se 14 projekata, a odobreno ih je sedam, u ukupnom iznosu od 860.000 kuna.

Ana Hušman, umjetnička savjetnica za eksperimentalni film, kaže da se pri odlučivanju vodila razrađenošću projekta, jasno raspisanom redateljskom koncepcijom, što preciznije objašnjenim početnim pozicijama i mogućim smjerovima razrade materijala te smjelošću u eksperimentiranju s materijalom i izrazima.

Od sedam filmova, tri su međunarodno već prepoznati autori, od kojih jedan debitira u eksperimentalnoj formi i četvero mladih autorica.

Riječ je o projektima “Odsutnost teleprisutnosti” Slobodana Jokića, “Oživjeti djeda” Sandre Sterle, “Dečki koji baš i nisu” Marka Gutića Mižimakova, “Sve što nije pustinja, ne postoji” Ane Buljan, “Famozno – Svaki je umjetnik za sebe, svi zajedno nikad” Jelene Blagović i Branka Linte, “Jesen, zima, proljeće i ljeto” Tamare Bilankov i “Kako bi Stan Brakhage gledao Fritza Langa” Ivana Faktora.

Na Javni poziv za poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih igranih filmova pristiglo je čak 81 prijava, a sredstva su odobrena za 17 projekata u ukupnom iznosu od 1.180.000 kuna.

Na Javni poziv za poticanje razvoja scenarija i razvoja projekata dugometražnih dokumentarnih filmova, pristigle su 34 prijave, a odobrene njih 15, s 1.035.000 kuna.

Za scenarije animiranih filmova, pristiglo je ukupno osam prijava, a sredstva su odobrena za pet projekta u ukupnom iznosu od 350.000 kuna.

Na trećem roku Javnog poziva za komplementarne djelatnosti – programi međunarodne suradnje sredstva su odobrena za 19 programa u iznosu od 154.487,48 kuna.

Izvor: tportal/HAVC