U programu 20. Dana Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji u srijedu je u dvorani Ogranka MH u Vinkovcima predstavljena knjiga “Hrvati u Bačkoj i stvaranje samostalne hrvatske države – bunjevački slučaj” autora Ivana Dulića. Uz autora o knjizi su govorili glavni urednik Tomislav Talanga te recenzent Ivica Šola, a uvodnu riječ dao je predsjednik OMH u Vinkovcima Dražen Švagelj.
Opsežnu studiju kao suizdavači objavili su OMH u Vinkovcima i Središnjica Matice hrvatske. Na više od 400 stranica donosi višeslojnu analizu bunjevačkog slučaja na prostorima Bačke jedinstvenu po tome što se ne bavi podrijetlom Bunjevaca i njihovom etnogenezom, što je uglavnom slučaj s radovima koji pretendiraju dokazati da su Bunjevci Hrvati, nego se bavi analizom sustavnog odnarođivanja Bunjevaca.
Autor Ivan Dulić naglasio je važnost analize povijesnih i političkih procesa koji su doveli do podjela među Hrvatima u Bačkoj.
„Motiviralo me je to što pratim situaciju u Bačkoj i što ta identitetska podjela među hrvatskim narodom i dalje postoji te se političkim sredstvima produbljava. Cilj knjige je ponuditi svestranu analizu uzroka tih podjela i pomoći u njihovom prevladavanju radi ostvarenja političkih prava i nacionalnog jedinstva. Knjiga ne polazi od samih Hrvata, nego je polazište zapravo analiza političke filozofije srbijanske države. I tek nakon analize svih povijesnih temelja na kojima je izgrađena politička filozofija Srbije, tek onda možemo pristupiti objektivnom sagledavanju političke situacije Hrvata koji žive u državi koja je na takav način ustrojena”, istaknuo je Ivan Dulić.
Recenzent Ivica Šola osvrnuo se na važnost vraćanja političkog identiteta hrvatskog naroda Bunjevcima, koji su tijekom povijesti sustavno prikazivani kao posebna etnička skupina odvojena od Hrvata, kao nekakvi urođenici.
„Redefiniranje Bunjevaca kao nehrvata zapravo je počela Mađarska u 19. stoljeću, a onda to nastavlja Srbija gdje je to danas doseglo svoj vrhunac. Taj proces je s Aleksandrom Vučićem došao do svog usijanja. Zato smatram da je knjiga doktora Dulića, za koju se nadam da će biti percipirana ne samo od znanstvene nego i od šire javnosti, izuzetno važna. Ona upozorava na to da Bunjevci gube status političkog naroda i svode se na lokalnu, kulturološku skupinu, što je dio šireg projekta “Srpskog sveta”. Znači nama nestaje cijeli jedan korpus koji je pretvoren u urođeničko pleme, koji gubi status političkog naroda, kojemu se želi dati neki identitet koji oni nemaju i o tome govori ova knjiga čija je temeljna poruka vratiti politički identitet Hrvatima Bunjevcima. Mi se zovemo Slavonci, Srijemci, da, ali to je zavičaj, a drugo je nacionalnost. Ja sam, primjerice, Hercegovac, ali ja sam prije svega Hrvat. Tako su i Bunjevci prije svega Hrvati, a kad im to uzmete vi ste njih sveli ne na nacionalnu manjinu nego na urođeničko pleme, na Apače i Siouxe”, istaknuo je Šola.
Predstavljanje knjige izazvalo je velik interes publike, a sudionici su zaključili kako je potrebno nastaviti raspravu o ovoj temi, posebno u kontekstu očuvanja nacionalnog identiteta Hrvata u Bačkoj.
Bilješka o autoru:
Ivan Dulić rođen je 3. ožujka 1960. godine u Subotici gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1984. godine. Nakon obavljenoga jednogodišnjeg pripravničkog staža u Subotici zaposlio se kao liječnik opće prakse u Domu zdravlja u Kopru u Sloveniji. Godine 1989. vraća se u Suboticu gdje dobiva specijalizaciju iz oftalmologije na očnom odjelu Opće bolnice u Subotici. Specijalizaciju je završio na Očnoj klinici Rebro u Zagrebu 1992. godine nakon čega se vraća na svoje radno mjesto u Subotici, ali prinuđen okolnostima, napušta Suboticu i odlazi u Zagreb gdje radi nekoliko godina, a potom se nastanjuje u Vinkovcima gdje se zapošljava na odjelu za očne bolesti Opće bolnice u Vinkov- cima. Magistrirao je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 1992., a doktorirao na istom fakultetu 1998. godine iz područja oftalmologije. Zauzeto je djelovao na obnovi i unaprjeđenju oftalmološke specijalističke djelatnosti u ratom devastiranoj vinkovačkoj Bolnici.
