Iako je proljeće već počelo i klimatološki i kalendarski, svoju ćudljivu narav pokazuje iz dana u dan. S obzirom na to da geološki živimo u toplom dobu – holocenu, sve su kraća prijelazna razdoblja proljeća i jeseni, odstupanja od prosječnih temperatura sve primjetnija, a zadnjih desetak godina sve češće iz zimske odjeće uskačemo u ljetnu, a iz gležnjača u japanke. Ni sami ne znamo kako se odijenuti, a da smo pri tome u skladu s vremenom. Najbolje slojevito, staro je pravilo.
Dok smo za vikend uživali u suncu i dvadesetici na termometru, potom nedjeljnoj kišici i težini u zraku, još današnji dan iskoristimo za obavljanje radova u vrtu ili aktivnosti na otvorenom. Snijeg i susnježicu u gorju, osjetit ćemo ponovnim padom žive na termometru.
Već za sutra, prognostičari ponovno najavljuju hladniju frontu s jutarnjim minusima, zahladnjenje i kišu. Dnevna temperatura neće prelaziti desetak Celzijevih stupnjeva , a kišit će do petka za kada je najavljeno razvedravanje, no ne i znatnije zatopljenje.
Ono što voćarima i vrtlarima ne ide na ruku je mogućnost jutarnjeg mraza u trenutku kada su pupovi u cvatu, a oprašivači već naveliko odrađuju svoj posao.
S obzirom na velike amplitudne razlike nije zanemarivo podsjetiti da odijevanje treba prilagoditi vremenskim prilikama kao i prrostore u kojima se grije redovito provjetravati jer su ovakvi vremenski rasponi najpodložniji za prehlade i respiratorne viroze.
U trećem valu koronavirusa, kada iz dana u dan imamo ponovno sve veći broj preminulih i oboljelih, a na COVID odjelima ponestaje mjesta, ni atmosferske prilike nam ne idu na ruku već upravo suprotno, plodno su tlo za širenje infekcije.
