U Galeriji fotografije Meraja u organizaciji Fotokluba Vinkovci večeras je otvorena velika izložba putopisnih fotografija vinkovačkog fotografa Josipa Vrha. Središnja je to izložba Salona fotografije Vinkovci 2023. i treća u nizu izložbi pod nazivom Vinkovački fotografi. Prethodile su joj izložbe Franjo Kerner: “Slavonski hrastici” (2019.) i Ivo Letilović: “Vinkovački fotograf i posljednji fijakerist” (2022).
Josip Vrh (Trst, 17. III. 1910. – Vinkovci, 30. III. 1989.), fotografijom se bavio od svojih 20-ih godina. Puno je putovao i fotografirao, a od najstarijih putopisnih fotografija sačuvane su one iz 1933. godine, (Sarajevo, Hadžići, Kakanj, Višegrad, Goražde, Užice), 1934. (Kladanj, Bosanski Petrovac, Han Pijesak, Mrkonjić Grad, Vlašić, Sušak, Trogir, Split, Pirovac, Bosanska Krupa, Teslić, rijeka Una, Plitvice), 1935. (Ljubljana, Čakovec, Šibenik, Jajce, Novi Vrbas, Sarajevo) te 1936. godine (rijeka Una, Vlašić, Plitvice, Bihać, Pakrac). Upravo te fotografije nastale u razdoblju od 1933. do 1936. godine na kojima su mnogi krajolici, gradovi, rijeke, obale mora, ljudi i običaji, predstavljene su na izložbi.
Autor izložbe i koncepta postava je Dražen Bota, predsjednik Fotokluba Vinkovci, a kao i prethodne dvije iz niza “Vinkovački fotografi” i ova je izložba nastala istraživanjem povjesničara i publicista Tome Šalića i njegovim identificiranjem fotografija Josipa Vrha.
“Zanimljiv je podatak da je Josip Vrh u to doba bio službeni vozač pa je imao priliku snimati razne krajeve i ljude. Ove fotografije možda nemaju neku veliku umjetničku vrijednost niti autorstvo, ali nose jednu posebnost svojim atribucijama znači mjestima, lokalitetima, toponimima, podacima o snimanju, podacima o geografskim položajima… Posebnost je to što si je autor mogao priuštiti taj luksuz snimanja uobičajenih motiva, tako da vidimo baš one fotografije nastale putem, od popravka automobila na cesti do, primjerice, isplovljavanja tada najvećega putničkog broda Kraljica Marija. Tako da svaka nosi jednu svoju priču koja otkriva povijesne činjenice koje su provjerljive. Također, jedan poseban niz čine baš one putopisne fotografije s ljudima, mjestima i krajolicima koje mogu poslužiti i za moguće etnografske studije tog vremena“, istaknuo je Dražen Bota.
Josip Vrh, kazao je, poznat je i po tome što je 50-ih godina prošloga stoljeća jako puno izlagao, a u njegovom opusu značajno mjesto zauzimaju i fotografije na temu željeznice na kojoj je kasnije radio. Također, poznat je i kao jedan od osnivača tadašnjega prvog fotokluba u Vinkovcima, a njegove su unuke članice današnjega Fotokluba Vinkovci.
Otvorenju izložbe nazočila je i predsjednica Hrvatskog fotosaveza Mirjana Pešec, čiji je matični klub Foto klub Vinkovci.
“Josip Vrh bio je jedan od naših cijenjenih fotografa u Vinkovcima i svi njegovi fotografski zapisi pomažu nam i danas da oživimo dio naše povijesti, da se upoznamo s nekim znamenitostima kao i da vidimo način i običaje kako su ljudi živjeli. U svom radu on je bio fokusiran i na ljude i na ambijent jer jedno bez drugoga zapravo ne ide. Posebno mi je drago da u okviru Salona fotografije imamo baš izložbu Josipa Vrha, a kao predsjednica Hrvatskog fotosaveza iznimno sam ponosna što je vinkovački Salon fotografije prerastao u jednu zaista respektabilnu manifestaciju i da je poznat i izvan granica naše domovine“, istaknula je Mirjana Pešec.
