Međunarodni dan primalja, 5. svibnja, ove godine obilježava se uz moto “Primalje i žene: partneri u borbi protiv klimatskih promjena”, a njihov dan prilika je za posebnu zahvalu i isticanje njihove uloge i potpore ženama tijekom trudnoće, porođaja i babinja.
Tim povodom razgovarali smo s Mirjanom Mate Ellö, prvostupnicom primaljstva i voditeljicom primaljstva na Odjelu za ginekologiju i opstetriciju Opće županijske bolnice Vinkovci. Mirjana Mate Ellö u struci je 28 godina te je i učiteljica vježbi joge u trudnoći, spinning babies edukatorica za roditelje, a od ove godine i međunarodna savjetnica za dojenje. Dopredsjednica je Udruge za informiranje i podršku budućim majkama “Agape” Vinkovci.
Primaljstvo, ističe, nije samo zanimanje, nego životni poziv koji primalje žive svaki dan i na svom poslu i u svojim obiteljima, a koji podrazumijeva i cjeloživotno obrazovanje pogotovo danas kada se moderna žena susreće s različitim problemima i kada se roditeljstvo uvelike izmijenilo.
“Svaka žena ima određene stavove o porodu i to je u pravilu neki usvojeni stav pod utjecajem obitelji, zajednice i društva u kojem živi i u svojoj trudnoći žena se susreće s brojnim pitanjima koja mogu poremetiti njezino mirno iščekivanje. Primalje su tu kao one koje su kompetentne i koje mogu odgovoriti na sva pitanja s kojima se trudnica susreće, dati joj informacije koje su utemeljene na dokazima, znanju i iskustvu. Primalje sudjeluju u pripremi žena za trudnoću, upoznavanju s urednim tijekom trudnoće, pripremi za porod, savjetuju o pravilnoj ishrani, o vježbama u trudnoći, a sa svim tim pridonose da se žena osjeća sigurno, smireno i da dobije povjerenje u svoje vlastito tijelo i njegove mogućnosti“, ističe naša sugovornica.
O položaju primalja danas kaže: “Ono što mi kao društvo trebamo napraviti to je da se uloga primalje zaista prepozna i da joj se prizna da je ona kompetentna da savjetuje ženu u trudnoći i priprema je za porod, da ima jako veliku ulogu u samom porodu kao član zdravstvenog tima te je ona ta koja pruža podršku ženi i nakon poroda“.
Inače, kada je ovoj profesiji riječ, struka i ove godine upozorava kako bi se Hrvatska uskoro mogla naći u velikom problemu. U bolnicama danas, naime, rade prvostupnice i magistre primaljstva te sa srednjom školom primalje i primalje asistentice. Zadnje primalje iškolovale su se 2012. godine, a poslije su to primalje asistentice koje prema Zakonu o primaljstvu nemaju iste kompetencije kao primalje. Tako u hrvatskom primaljstvu danas imamo situaciju da će kroz desetak godina poveći broj primalja imati uvjete za odlazak u mirovinu, a s druge strane primalje asistentice školovanje mogu nastaviti samo u Splitu i Rijeci što je veliki ograničavajući faktor. Stoga je nužno, upozorava struka, nastavak školovanja primaljama asistenticama učiniti dostupnijim boljom teritorijalnom raspodjelom studija.
