17 C
Vinkovci
Nedjelja, 26. svibnja 2024.

KERIT-ovci na stručnom putovanju po Dalmaciji

Više od autora

- vl promo-
Mario Kurhelec
Mario Kurhelec
mario.kurhelec@novosti.hr

Dvadesetak članova udruge KERIT Vinkovci uputili su se u Dalmaciju u posjetu lokacijama za proizvodnju električne energije.

Prva lokacija koju su posjetili je RHE Velebit je reverzibilno derivacijsko proizvodno postrojenje snage 276 MW u generatorskom i 240 MW motornom režimu (276 / -240 MW). Smještena je u donjem toku rijeke Zrmanje, oko 10 km uzvodno od grada Obrovca, Zadarska županija, gdje je formiran donji bazen Razovac, dok se gornji bazen Štikada nalazi s druge strane planine Velebit, na gračačkoj zaravni, na visini od 550 do 700 m n.m. Glavni hidrograđevinski dijelovi elektrane su gornja akumulacijska jezera s branama (Štikada i Opsenica), tunel i tlačni cjevovod, strojarnica s pratećim objektima te donje akumulacijsko jezero Razovac na rijeci Zrmanji. Izgradnjom brane Opsenica ostvarena je
akumulacija zapremnine 2,7 hm 3  pri maksimalnoj koti uspora 575,0 m n.m., kojom se voda kanalom duljine 1460 m, usmjerava prema Ričici te prema akumulaciji Štikada zapremnine 13,65 hm 3  pri maksimalnoj radnoj koti 553,50 m n.m. U  Štikadu izravno se ulijeva rijeka Ričica i potok Krivak, dok se rijeka Otuča prevodi podzemnim kolektorom. Voda se iz Štikade dovodi prema turbinama tlačnim tunelom duljine 8191 m, promjera 4,60 m te čeličnim tlačnim cjevovodom duljine 2108 m, promjera 3,9 – 3,0 m. Na prijelazu iz
dovodnog tunela u tlačni cjevovod nalazi se zasunska komora sa leptirastim zatvaračem
promjera 3,9 m. U strojarnici, smještenoj uz rijeku Zrmanju u 60 m dubokom armirano-betonskom bunaru unutarnjeg promjera 27 m, na koti  11 m.n.m.,  nalaze se dvije crpke – turbine, tipa Francis, s vertikalnim vratilom, instaliranog protoka 2 x 20 m 3 /s (crpni rad) i 2 x 30 m 3 /s (turbinski rad). Dva agregata, svaki po 138 / -120 MW,  izvedena su za sljedeće režime rada: turbinski pogon, kompenzatorski-turbinski pogon, kompenzatorski-crpni pogon i crpni pogon. Pokretanje agregata u crpni pogon vrši se frekventnim pokretačem. Odvodno – dovodni tuneli, promjera 3,5 m, duljine 60 m, povezuju crpke – turbine sa donjom akumulacijom Razovac, zapremnine 1,81 hm 3 , maksimalne kote uspora od 9 m n.m. Akumulacija Razovac ostvarena je nasutom branom, duljine 400 m. Oko zgrade strojarnice smještene su: zgrada komande, zgrada s Diesel električnim agregatom, rasklopno postrojenje 35 kV i 400/110/36,75 kV te zgrade pomoćnih pogona.

Gradnja RHE Velebit započeta je 1978. godine. Puštena je u pogon 1984. i tada je bila jedna od najvećih reverzibilnih hidroelektrana u Europi. Njena je izgradnja predstavljala golemi tehničko-tehnološki izazov, kako za Hrvatsku elektroprivredu, tako i za domaću industriju – izvoditelje radova i isporučitelje opreme. Posebno je zahtijevna bila gradnja strojarnice, bunarskog tipa, duboko u stijeni. RHE Velebit  je među najsloženijim hidroenergetskim objektima u Hrvatskoj. Osim proizvodnje električne energije, značaj RHE Velebit je mogućnost crpnog režima rada, odnosno „spremanja“ (akumuliranja) viška električne energije proizvedene iz klasičnih elektrana na fosilna goriva, protočnih hidroelektrana, energije proizvedene iz vjetroelektrana i drugih obnovljivih izvora. RHE Velebit zapravo služi kao velika “baterija” za pohranu električne energije koja se potom plasira u sustav kada je to najpotrebnije. cAkumulacijska jezera koriste se i za vodoopskrbu većeg dijela sjeverne Dalmacije, te za sportsko-rekreacijske aktivnosti kao što su sportski ribolov, kupanje, biciklizam. RHE Velebit je jedina hidroelektrana na 400 kV uključena u elektroenergetski sustav RH, dalekovodima Melina i Konjsko. Također, elektrana je povezana dalekovodom 110 kV. Prosječna godišnja proizvodnja elektrane iznosi 430 GWh.
Nakon posjeta RHE Velebit članovi KERIT-a posjetili su Hidroelektranu Jaruga. HE Jaruga je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Sagrađena je ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki (danas unutar Nacionalnog parka Krka). Dana 28. kolovoza 1895., samo dva dana nakon prve hidroelektrane na slapovima Niagare pušten je
u pogon prvi hrvatski te jedan od prvih svjetskih elektroenergetskih sustava: Hidroelektrana “Krka” – Šibenik. Nakon HE Krke (kasnije nazvane Jaruga I) 1905. godine gradi se mnogo veća hidroelektrana Jaruga II. 1903. izgrađena je druga HE Jaruga neposredno kraj prve, te je time prva dobila naziv HE Jaruga 1, a druga HE Jaruga 2. HE Jaruga 2 je imala veći broj obnavljanja tokom svoga pogona, i to 1916., 1937., 1970. i 1995., ali je sam način rada ostao isti.


Drugog dana studijskog putovanja KERIT-ovci su posjetili Vjetroelektranu Korlat. VE Korlat je prva vjetroelektrana u portfelju HEP-a, a izgrađena je na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca. Priključna snaga vjetroelektrane iznosi 58 MW,
dok je očekivana godišnja proizvodnja od oko 170 GWh, što čini 1 posto godišnje potrošnje
električne energije u Hrvatskoj. Proizvedena električna energija bit će dovoljna za opskrbu
više od 50 tisuća kućanstava. Ukupna je vrijednost investicije oko 500 milijuna kuna.

Vjetroelektrana ima 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage 3,6 MW. Stupovi vjetroagregata visoki su 114 metara i imaju promjer rotora od 131 metra. Vjetroagregate je isporučila, izgradila i pustila u pogon njemačka tvrtka Nordex. Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvele su hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal. VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača, odnosno nema ugovor s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). To je prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni. Isplativost investicije utvrđena je prema tržišnim cijenama električne energije.

Stručno putovanje trajalo je dva prekrasna dana obogaćeno novim spoznajama i
velikim iskustvom za unapređenje vlastitih znanja.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno