Najveći broj hrvatskih građana u prešutnom je minusu. Banke su im ga, naime, odobrile bez da su ih pitale ili da su sklopili ugovor kakva je praksa kod dopuštenoga.
Razlozi opće poznati, besparica i skupoća, nerijetko i sklonost peglanja kartica bez pokrića i život iznad svojih mogućnosti.
Banke su tu situaciju dobrano iskoristile, a onda se, kako bi kontrolirala štetu za oko 1,8 milijuna građana, upetljala država i s 13 banaka potpisala Memorandum po kojem su do kraja lipnja klijentima morale poslati pojedinačne ponude u kojima zaključno s istim razdobljem iduće godine nude prebacivanje na dopušteni minus. Pojednostavljeno, omogućuju prelazak s prešutno prihvaćenih ukupno 703 milijuna eura na dopuštena prekoračenja.
Ponude su stigle. Većina građana odlučila se strpjeti i pričekati neko vrijeme dok ne razmisle što će.
Rok kod većine je lipanj 2024. za staviti potpis na ugovor o dopuštenom minusu na koji pristajemo vlastoručnim potpisom, uz prosječnu kamatu od 5,3%. Ako se do tada ne jave u matične banke za prijelaz, najvjerojatnije će svoj dug iz prekoračenja morati vratiti u 12 rata.
Sva prešutna prekoračenja koja nisu zamijenjena dopuštenim prekoračenjem banka će umanjiti na visinu jednog prosječnog redovnog primanja po tekućem računu, komuniciraju već svoju odluku iz jedne banke. Zaključno cilj je ujednačavanje postupanja među bankama čime su svi potrošači koji koriste ovaj proizvod u jednakom položaju. Bilo kako bilo, svoj dug ćemo kad tad otplatiti.
