Treću godinu zaredom, kako smo već ranije pisali, prvog petka u veljači obilježavamo Dan crvenih haljina, javnozdravstvenu akciju koja podržava međunarodnu aktivnost prepoznavanja i sprečavanja moždanog udara u žena. Tim smo povodom danas razgovarali s neurologinjom Ivom Bakalar koja nam je podijelila svoja saznanja o učestalosti moždanog udara kod žena, uzrocima, posljedicama i prevenciji.
Moždani udar treći je uzrok smrtnosti u žena, odmah nakon karcinoma dojke. Budući da žene općenito žive duže od muškaraca, moždani udar onda ima veći i negativniji utjecaj na kvalitetu života kod žena i to je problem u svijetu na koji se itekako mora obratiti veća pozornost.
“Kako se povećava duljina životnog vijeka, većina žena u vrijeme nastanka moždanog udara, a to je uglavnom starija životna dob, već žive same, što dodatno ima utjecaj na oporavak. K tome, posljedice moždanog udara dovode do značajne kasnije onesposobljenosti – invalidnosti ili čak smrti”, pojasnila je neurologinja dodavši kako on može nastati kao rezultat ili začepljenja krvne žile u mozgu ili krvarenja.
Kada govorimo o rizicima za razvoj moždanog udara kod žena, ističe neurologinja Bakalar, vrlo je bitno napomenuti hipertenziju, odnosno povišeni krvni tlak, a tu je i dijabetes za koji znamo da je kod žena gotovo dvostruko češći nego kod muškaraca. Velik utjecaj imaju i poremećaji srčanog ritma, u prvom redu fibrilacija atrija, a kod žena posebno je značajna i upotreba hormonske nadomjesne terapije. Značajan rizičan čimbenik je i pušenje, osobito kod žena koje uzimaju hormonsku terapiju jer znamo da žene koje uzimaju oralne kontraceptive, a ujedno i puše, imaju značajno povećan rizik za razvoj moždanog udara u odnosu na žene koje ne puše.
“Spomenula bih još i nedovoljnu tjelesnu aktivnost, povećanu tjelesnu težinu, povišen nivo masnoća u krvi. Kod žena je važan i poremećaj spavanja, poremećaj disanja, depresija, migrene kod žena u starijoj životnoj dobi”, dodaje.
U 2019. godini gotovo tri tisuće žena umrlo je od posljedica moždanog udara, a neurologinja pojašnjava na što trebamo obratiti pozornost kako bismo na vrijeme reagirali. Danas postoje brojne metode liječenja i smanjenja smrtnosti, no da bi uopće mogli primijeniti neku od tih metoda potrebno je žurno prepoznati simptome moždanog udara i pravovremeno doći u bolnicu.
“Neki od simptoma moždanog udara na koje je važno obratiti pozornost i hitno reagirati su slabosti mišića lica, slabost u ruci ili nozi, slabost cijele polovice tijela, mogu se javiti i teškoće govora i razumijevanje govora, problemi s vidom, dupla slika pred očima, problemi s ravnotežom i koordinacijom, glavobolja, itd. Postoje i neki simptomi koji se češće javljaju samo kod žena, a to su u prvom redu dezorijentacija, smetenost, iznenadne promjene ponašanja, mučnina, povraćanje, epileptički napadi i slično”, rekla je i dodala kako zbog pandemije manje ljudi dolazi u bolnicu i obavlja preglede, pa podsjeća naše građane na prisutnost i drugih kroničnih bolesti, a posebno na hitnost i važnost prepoznavanja simptoma ovakvih akutnih i po život opasnih stanja kao što je moždani udar.
Javno zdravstvene akcije izuzetno mogu podići svijest i potaknuti nas da malo više povedemo brigu o sebi, zbog toga je nastala i ova današnja Dan crvenih haljina.
“Možemo podići svijest o brizi o vlastitom zdravlju, spriječiti i utjecati na rizične čimbenike, više se kretati, ne pušiti, jesti manje masnu i slanu hranu, brinuti o svome zdravlju, ali i zdravlju nama bliskih ljudi. Ako možemo mijenjati nešto kod sebe i u svojoj okolini, to moramo početi već danas”, poručila je neurologinja.
