Novi Zakon o radu, čiji je opsežan nacrt prijedloga jučer dostavljen socijalnim partnerima, sindikatima i poslodavcima, predviđa niz značajnih promjena na tržištu rada, a posebno su zanimljive odredbe o uvjetima rada na izdvojenom mjestu rada ili na daljinu, koji se masovno koristi od početka pandemije i koji je bio glavni razlog za donošenje novog zakona, prenosi Jutarnji.hr.
Otkazni će se rok skratiti na sedam dana ako je radnik dobio otkaz zbog „skrivljenog ponašanja”, ograničit će se sklapanje ugovora na određeno te u slučaju izvanrednog otkaza kojeg daje poslodavac zbog teške povrede radnih obveza, uvodi se mogućnost privremenog udaljenja radnika s posla, ali uz priznavanje svih prava iz radnog odnosa.
Osim toga, po prijedlogu novog Zakona, radni odnos neće automatski prestajati s navršenih 65 godina i 15 godina staža, kao što je to sada slučaj, ali ako radnik koji ima sve uvjete za starosnu mirovinu dobije otkaz, nema pravo na otpremninu.
Hrvatska je pri europskom vrhu po udjelu nesigurnih ugovora na određeno te se upravo novim prijedlogom Zakona taj postotak želi smanjiti. Prema prijedlogu koje je pripremilo Ministarstvo, radnik kod istog poslodavca, ali i svih s njim povezanih tvrtki, smio bi s ugovorom na određeno raditi najviše tri godine.
Novi Zakon o radu trebao bi biti donesen do ljeta iduće godine, a njime će Hrvatska primijeniti i odredbe dviju novih europskih direktiva, o ravnoteži poslovnog i privatnog života te o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima. Time se uvodi pravo radnika da za poslodavca bude nedostupan izvan radnog vremena, a predviđa se i lakši prijelaz s punog na nepuno radno vrijeme na zahtjev radnika. Naime, roditelji koji skrbe o djeci te radnici koji skrbe o starijim i bolesnim članovima obitelji moći će raditi nepuno radno vrijeme, a i dalje uživati sva radnička prava, uz dodatnih pet dana dopusta.
Osim navedenog, novi ZOR predviđa da je rad na izdvojenom mjestu onaj koji se obavlja od kuće, ali i u nekom drugom prostoru ili na mjestu koje sporazumno odrede poslodavac i radnik ili o čijem odabiru odlučuje sam radnik. Drugim riječima, radnik može sve poslove obavljati „od kuće” kada to omogućava narav posla. Ugovor o takvom načinu rada sklopio bi se u pisanom obliku, a u njemu trebaju biti predviđene naknade troškova radnika za utrošenu energiju, vodu te komunalne pristojbe, kao i druge troškove vezane za obavljanje posla.
