Page 18 - Vinkovački list 28. prosinca 2018.
P. 18
PETAK 28.12.2018.
Niti godinu dana nakon EU certificiranja nema značajnijeg pomaka u izvozu domaćeg kulena
Slavonski kulen zaštićen
ali slabo brendiran
Strani kupci slavonski kulen ne prepoznaju,gledaju ga kao salamu
ili deblju kobasicu, koju ne žele platiti 40 eura za kilogram
Kada su prije desetak godina stavljanja u promet, slavonski ne cijene dovoljno. Tamo kupci na
krenuli u projekt zaštite i kulen/kulin mora težiti najmanje kulen gledaju kao na vrstu salame
brendiranja domaćeg kulena, 900 grama i imati takva fizikal- ili deblje kobasice, pa im nije jasno
slavonski proizvođači suho- no-kemijska svojstva da sadržaj zašto bi salamu iz Hrvatske platili
mesnatih delicija očekivali vode mora biti do 40 posto, a 30-50 eura za kilogram, kad druge
su brz odgovor EU institucija, masti do 35 posto. Na ovaj način vrste mogu platiti 5-10 eura. Kada
nakon kojega bi i službeno, ovaj povećana je kakvoća i zaštićeno bi nekako uspjeli dobiti i certifikat
gastronomski izuzetno cijenjen zemljopisno podrijetlo kulena, te ekološkog proizvoda, onda bi to
proizvod, mogli ponuditi trgo- je na području Slavonije i Baranje ipak bila jedna sasvim druga priča,
vačkim lancima u Hrvatskoj, iskristalizirano više od stotinu jer stranci veliku pozornost pridaju
ali naravno i plasirati na veliko kvalitetnih proizvođača kulena, upravo takvim proizvodima. Još
i bogato strano tržište. koji su u tu proizvodnju dosta uvijek kulen ne izvozim na strana
uložili, a poštuju i sve zadane tržišta, ali zato dobro ide prodaja
Franjo Sorčik standarde”, naglašava županijski šunke i sirovog mesa crne svinje,
franjo.sorcik@novosti.hr pročelnik za poljoprivredu Andrija koje je vani prilično traženo”, priča
Matić. nam Vlado, koji godišnje proizvede
Nažalost, nije sve išlo onako preko 1700 komada certificiranih
kako su to zamislili proizvođa- Jednog od njih pitali smo kakvo kulena.
či ujedinjeni u udrugu “Slavonski je stanje po pitanju prodaje danas,
domaći kulen-kulin”, pa je tek u godinu dana nakon ishođenja svih “Srećom sklopio sam ugovor s
studenom prošle godine, nakon potrebnih dokumenata za zaštitu Lidlom kojem isporučujem do 700
dugogodišnje borbe i lobiranja, slavonskog kulena. Vlado Ferbežer komada godišnje po cijeni od 200
odobren unos slavonskog kulena/ iz Otoka, višestruko nagrađi- kuna za kilogram. Po istoj cijeni
kulina u Registar proizvoda zašti- vani proizvođač suhomesnatih jedan dio, od oko 400 komada,
ćenih oznakom zemljopisnog proizvoda od crne slavonske svinje, uspijem prodati i hotelima na
podrijetla. Slavonski kulen tako tvrdi da još uvijek nije zadovoljan Jadranu, tako da prodaja na
se našao uz više od 1410 već zašti- stanjem izvoza kulena na strana domaćem tržištu i nije toliko loša”,
ćenih proizvoda, među kojima je tržišta, te da ne vidi načina kako zaključuje Ferbežar.
ukupno i 16 hrvatskih proizvoda, taj trend promijeniti.
a od ravničarskih tu je još samo Što se ukupne proizvodnje
baranjski kulen. “Teško je reći u čemu je problem, kulena u Hrvatskoj tiče, ona je
pokušavamo, radimo i na bren- godinama oko 500 tona, od čega
“Ovom prilikom definirane su diranju našeg proizvoda, no u se najveći dio proda na domaćem
i jasne smjernice o proizvodnji zemljama na čija se tržišta poku- tržištu, dok u izvoz ode samo
kulena koje kažu da, u trenutku šavamo probiti, kao što su Austrija između 2 i 3 posto proizvodnje.
i Njemačka, još uvijek naš proizvod
Niti godinu dana nakon EU certificiranja nema značajnijeg pomaka u izvozu domaćeg kulena
Slavonski kulen zaštićen
ali slabo brendiran
Strani kupci slavonski kulen ne prepoznaju,gledaju ga kao salamu
ili deblju kobasicu, koju ne žele platiti 40 eura za kilogram
Kada su prije desetak godina stavljanja u promet, slavonski ne cijene dovoljno. Tamo kupci na
krenuli u projekt zaštite i kulen/kulin mora težiti najmanje kulen gledaju kao na vrstu salame
brendiranja domaćeg kulena, 900 grama i imati takva fizikal- ili deblje kobasice, pa im nije jasno
slavonski proizvođači suho- no-kemijska svojstva da sadržaj zašto bi salamu iz Hrvatske platili
mesnatih delicija očekivali vode mora biti do 40 posto, a 30-50 eura za kilogram, kad druge
su brz odgovor EU institucija, masti do 35 posto. Na ovaj način vrste mogu platiti 5-10 eura. Kada
nakon kojega bi i službeno, ovaj povećana je kakvoća i zaštićeno bi nekako uspjeli dobiti i certifikat
gastronomski izuzetno cijenjen zemljopisno podrijetlo kulena, te ekološkog proizvoda, onda bi to
proizvod, mogli ponuditi trgo- je na području Slavonije i Baranje ipak bila jedna sasvim druga priča,
vačkim lancima u Hrvatskoj, iskristalizirano više od stotinu jer stranci veliku pozornost pridaju
ali naravno i plasirati na veliko kvalitetnih proizvođača kulena, upravo takvim proizvodima. Još
i bogato strano tržište. koji su u tu proizvodnju dosta uvijek kulen ne izvozim na strana
uložili, a poštuju i sve zadane tržišta, ali zato dobro ide prodaja
Franjo Sorčik standarde”, naglašava županijski šunke i sirovog mesa crne svinje,
franjo.sorcik@novosti.hr pročelnik za poljoprivredu Andrija koje je vani prilično traženo”, priča
Matić. nam Vlado, koji godišnje proizvede
Nažalost, nije sve išlo onako preko 1700 komada certificiranih
kako su to zamislili proizvođa- Jednog od njih pitali smo kakvo kulena.
či ujedinjeni u udrugu “Slavonski je stanje po pitanju prodaje danas,
domaći kulen-kulin”, pa je tek u godinu dana nakon ishođenja svih “Srećom sklopio sam ugovor s
studenom prošle godine, nakon potrebnih dokumenata za zaštitu Lidlom kojem isporučujem do 700
dugogodišnje borbe i lobiranja, slavonskog kulena. Vlado Ferbežer komada godišnje po cijeni od 200
odobren unos slavonskog kulena/ iz Otoka, višestruko nagrađi- kuna za kilogram. Po istoj cijeni
kulina u Registar proizvoda zašti- vani proizvođač suhomesnatih jedan dio, od oko 400 komada,
ćenih oznakom zemljopisnog proizvoda od crne slavonske svinje, uspijem prodati i hotelima na
podrijetla. Slavonski kulen tako tvrdi da još uvijek nije zadovoljan Jadranu, tako da prodaja na
se našao uz više od 1410 već zašti- stanjem izvoza kulena na strana domaćem tržištu i nije toliko loša”,
ćenih proizvoda, među kojima je tržišta, te da ne vidi načina kako zaključuje Ferbežar.
ukupno i 16 hrvatskih proizvoda, taj trend promijeniti.
a od ravničarskih tu je još samo Što se ukupne proizvodnje
baranjski kulen. “Teško je reći u čemu je problem, kulena u Hrvatskoj tiče, ona je
pokušavamo, radimo i na bren- godinama oko 500 tona, od čega
“Ovom prilikom definirane su diranju našeg proizvoda, no u se najveći dio proda na domaćem
i jasne smjernice o proizvodnji zemljama na čija se tržišta poku- tržištu, dok u izvoz ode samo
kulena koje kažu da, u trenutku šavamo probiti, kao što su Austrija između 2 i 3 posto proizvodnje.
i Njemačka, još uvijek naš proizvod
