Page 15 - Vinkovački list - 6. ožujka 2020.
P. 15
AK, 6.3.2020. POLJOPRIVREDA 15
Projekt “Loko Lag – održivi razvoj ruralnog područja” Pčelari se boje nepredviđenih vremenskih prilika i traže načine kako pomoći pčelama
Predstavljena
aplikacija
RuralNet
Ukupna vrijednost projekta 871.351,05
kuna, a projekt traje jednu godinu.
U organizaciji Lokalne kazao je Saric. Osim RuralNet Malčiranje zelenih
akcijske grupe Bosutski i aplikacije u sklopu projekta površina nije dobro niti
partnera Hrvatske udruge LOKO LAG provode se i edukacije za biljke niti za životinje
poslodavaca – regionalni ured za njemački i engleski jezik te
Osijek, Općine Jarmina te ECDL (Europsku računalnu Hrvatski pčelari pozorno prate i stanje
Hrvatskog zavoda za zapošlja- diplomu). Jednaest osoba oko koronavirusa, odnosno hoće li
vanje – područni ured Vinkovci uspješno je položilo edukaciju doći do poremećaja na tržištu meda
u ponedjeljak, 2. ožujka, u za engleski jezik razine A1, dok
Jarmini je predstavljena apli- je pet osoba uspješno završilo
kacija RuralNET. ECDL edukaciju te su im ovom
prigodom uručena i uvjerenja.
Aplikacija RuralNET je Još uvijek se provdi edukacija za
razvijena preko projekta LOKO njemački jezik. Projekt LOKO LAG
LAG – Održivi razvoj ruralnog je vrijedan 871.351,05 HRK od
područja, na inicijativu Lokalne kojih 85% sredstava je osigurano
akcijske grupe Bosutski niz, iz Europske unije iz Europskog
a u suradnji sa partnerima socijalnog fonda, a 15% sredstava
na projektu. Svrha aplikaci- je osigurala Republika Hrvatska
je je povezivanje poslodava- kroz Ministarstvo rada i mirovin-
ca i posloprimaca radi obostra- skog sustava. Svrha projekta je da
nog zadovoljstva kako u prona- se smanji visok udjel nezaposleno-
laženju kvalitetnih i sposobnih sti na području LAG-a (25,37%),
radnika tako i pronalaženju kva- povećati konkurentnost na tržištu
litetnih poslova za nezaposlene.”, rada, povećanje stupnja obrazova-
istkanuo je Andrian Draganić, nja i ulaganje u razvoj aplikacije
voditelj projekta. Predstavljna- RuralNet i cjeloživotno obrazo-
ju aplikacije RuralNet nazočio vanje. Ž.K.
je i Ivan Saric, pravni savjetnik
Hrvatske udruge poslodavaca – Hrvatski pčelari, posebno oni napravimo više štete nego koristi.
regionalnog ureda Osijek koja je s područja Slavonije, u posljed- Po meni, veći je problem malči-
partner na projektu i koji je ovom njih nekoliko godina proživ- ranje svih kanala i međa koje se
prigodom istaknuo kako je bitno ljavaju teške dane, vremenski provodi više puta godišnje, pa
što je u ovom projektu naglasak uvjeti više se ne mogu pred- osim što krajolik izgleda kao da
stavljen na mlade i nezaposle- vidjeti, ni jedno godišnje doba je prošla neka strašna havarija,
ne osobe. “Aplikacija RuralNet je više nema svoje obilježje, nitko u prirodi nema koristi.
vrijedna paženje, a iako je namje- previše kiše i prevelika suša te Kakve posljedice to može imati
njena prije svega za korištenje u konstantne promjene tempera- dobar je primjer koji se događa u
LAG-u može se koristiti za cijelo tura zraka loše utječu na pčele Australiji poslije požara, koji su
područje Republike Hrvatske.”, i proizvodnju meda. sami po sebi katastrofa, ali tek
dolaskom prvih padalina dolazi
U županjskoj tvornici kombajna nadaju se oporavku tržišta Franjo Sorčik do daljnjeg uništenja površina jer
franjo.sorcik@novosti.hr ništa ne sprečava vodu da odnese
Proizvodnja ogoljeno tlo”, ističe Stanko Čuljak,
prepolovljena Zanimljivi prijedlozi kako dopredsjednik Hrvatskog pčelar-
pomoći pčelama u ovakvim skog saveza i predsjednik Pčelar-
Krajem 2019. na mjesto poljoprivredne mehanizacije koja uvjetima stižu ovih dana iz skog saveza Vukovarsko-srijem- vrcati s puno većim postotkom
direktora tvornice u Županji tali- je počela u kolovozu 2019., kada Engleske, naime, tamošnji struč- ske županije. Hrvatski pčelari s vlage. Primjenom tih postupaka
janska grupacija SDF imenovala smo smanjili proizvodnju i s takvim njaci otkrili su da je maslačak velikom pozornošću prate i stanje ne moraju čekati da pčele svojim
je novog izvršnog direktora tempom krenuli i u ovoj godini. najbolji prijatelj oprašivača te oko koronavirusa, odnosno hoće radom spuste vlagu u medu, što
Alessandra Maritana umjesto Smanjenje ponude i potražnje preporučuju da tu biljku ovog li doći do poremećaja na tržištu je prirodno. Taj način iscrpljuje
Riccarda Valnegrija, nakon što poljomehanizacije jednim je proljeća ne uklanjate iz svoga meda, jer poremećaji u Kini pčele i produžava vrijeme sazrije-
se sindikat tvornice kombajna dijelom prouzročeno niskim vrta, odnosno, kako bi pomogli itekako se osjete na svjetskom vanja meda. Nadalje, postupcima
“Same Deutz Fahr Žetelice” cijenama žitarica, mlijeka i mesa, oprašivačima, dopustite da trava tržištu. Kina je, naime, vodeća filtracije iz meda se vadi sve ono
štrajkom izborio za povećanje a drugim smanjenim potporama za naraste do visine gležnja, jer na u svijetu u proizvodnji meda. što je vrijedno, a tako se obrani
plaća radnika, na način da je nabavu novih strojeva. U takvim taj će način imati dovoljno hrane Kineski pčelari, koji imaju oko “med” po puno nižim cijenama
u ožujku 2019. plaća rasla za je uvjetima konkurencija dosta dok voćke ne procvjetaju. “Da je osam milijuna pčelinjih društava, nudi na tržištu na veliko. Mi koji
487,50 kuna, za dodatnih 112,50 velika i svi se bore za opstanak na to pitanje tako jednostavno bilo godišnje proizvedu oko 500 tisuća pčelarimo na tradicionalan način
kuna bit će veća od ožujka ove tržištu i ostvarivanje zacrtanih bi odavno riješeno. Pčele zovemo tona, što je četvrtina svjetske pro- u startu smo puno neekonomični-
godine i za 150 kuna od ožujka ciljeva” objašnjava generalni djecom sunca ali moramo imati na izvodnje meda i najviše izvoze u ji, a time i skuplji. Ali zato svojim
2021. godine. direktor SDFŽ-a Damir Kobaš. U umu da su pčele usko povezane sa Europu i SAD, više od 100 tisuća potrošačima nudimo med koji je
SDFŽ-u su u posljednje vrijeme biljkama koje cvjetaju i njihova je tona. Za usporedbu, zemlje pripremila pčela i u koji mogu
Dakle radi se o ukupnom zaposlili i 60 novih radnika, a kako uloga da obave oprašivanje. Za Europske unije godišnje proizvedu imati povjerenje”, objašnjava
povećanju od 750 kuna s odgodom, bi pratili sve zahtjeve tržišta. “U tu ulogu pčele kao nagradu od 240 tisuća tona meda, a među Čuljak.
što je zapravo modifikacija sindi- ovom trenutku teško je reći kakva biljaka dobiju nektar iz cvijeta. najvećim svjetskim proizvođači-
kalnih zahtjeva o povećanju plaća će biti ukupna proizvodnja ili Ali za njihov razvoj i preživljava- ma meda je i Turska s godišnjom
za 740 kuna. Poslovna 2019. godina prodaja za ovu godinu, ali sigurno nje potrebna je raznolika ponuda proizvodnjom od 105 tisuća tona.
za ovu tvornicu bila je jedna od očekujemo da ćemo prodati više od raznih cvjetova. Ovaj postupak “O našim sumnjama da se radi o
težih, pogotovo ako istu uspore- 250 kombajna”, poručuje je Kobaš. može pomoći pčelama samo posve drukčijem pristupu pčelar-
dimo s rekordnom 2018. godinom, Unatoč manjoj potražnji i prodaji ako ti cvjetovi nisu bili izloženi stvu i pčelama stalno pričamo.
kada je proizvedeno približno 400 kombajna, strategija tvornice je nikakvim tretmanima pesticidi- Ako je osnova za više prinose
kombajna, dok je lani proizvod- osigurati daljnju prisutnost na ma pri zaštiti bilja, jer to može dohrana pčela, i krajnji proizvod
nja prepolovljena. “Nastavlja se najvažnijim tržištima, odnosno imati pogubno djelovanje. Zato je smanjene kvalitete. Pogotovo
recesija na tržištu u dijelu prodaje u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, naša aktivnost mora biti dobro što im je dostupna tehnologi-
Rumunjskoj. promišljena i usklađena da ne ja za isušivanje meda te mogu
Ova tvornica u posljednje
je 2-3 godine zaposlila Svjesni činjenice da to mogu
60-ak novih radnika, pa samo vrhunskom kvalitetom i dalje
sada mogu pratiti sve mnogo ulažu u razvoj i kvalitetu
zahtjeve tržišta svojih proizvoda koji će udovoljiti
svim zahtjevima kupaca. F.S.
Projekt “Loko Lag – održivi razvoj ruralnog područja” Pčelari se boje nepredviđenih vremenskih prilika i traže načine kako pomoći pčelama
Predstavljena
aplikacija
RuralNet
Ukupna vrijednost projekta 871.351,05
kuna, a projekt traje jednu godinu.
U organizaciji Lokalne kazao je Saric. Osim RuralNet Malčiranje zelenih
akcijske grupe Bosutski i aplikacije u sklopu projekta površina nije dobro niti
partnera Hrvatske udruge LOKO LAG provode se i edukacije za biljke niti za životinje
poslodavaca – regionalni ured za njemački i engleski jezik te
Osijek, Općine Jarmina te ECDL (Europsku računalnu Hrvatski pčelari pozorno prate i stanje
Hrvatskog zavoda za zapošlja- diplomu). Jednaest osoba oko koronavirusa, odnosno hoće li
vanje – područni ured Vinkovci uspješno je položilo edukaciju doći do poremećaja na tržištu meda
u ponedjeljak, 2. ožujka, u za engleski jezik razine A1, dok
Jarmini je predstavljena apli- je pet osoba uspješno završilo
kacija RuralNET. ECDL edukaciju te su im ovom
prigodom uručena i uvjerenja.
Aplikacija RuralNET je Još uvijek se provdi edukacija za
razvijena preko projekta LOKO njemački jezik. Projekt LOKO LAG
LAG – Održivi razvoj ruralnog je vrijedan 871.351,05 HRK od
područja, na inicijativu Lokalne kojih 85% sredstava je osigurano
akcijske grupe Bosutski niz, iz Europske unije iz Europskog
a u suradnji sa partnerima socijalnog fonda, a 15% sredstava
na projektu. Svrha aplikaci- je osigurala Republika Hrvatska
je je povezivanje poslodava- kroz Ministarstvo rada i mirovin-
ca i posloprimaca radi obostra- skog sustava. Svrha projekta je da
nog zadovoljstva kako u prona- se smanji visok udjel nezaposleno-
laženju kvalitetnih i sposobnih sti na području LAG-a (25,37%),
radnika tako i pronalaženju kva- povećati konkurentnost na tržištu
litetnih poslova za nezaposlene.”, rada, povećanje stupnja obrazova-
istkanuo je Andrian Draganić, nja i ulaganje u razvoj aplikacije
voditelj projekta. Predstavljna- RuralNet i cjeloživotno obrazo-
ju aplikacije RuralNet nazočio vanje. Ž.K.
je i Ivan Saric, pravni savjetnik
Hrvatske udruge poslodavaca – Hrvatski pčelari, posebno oni napravimo više štete nego koristi.
regionalnog ureda Osijek koja je s područja Slavonije, u posljed- Po meni, veći je problem malči-
partner na projektu i koji je ovom njih nekoliko godina proživ- ranje svih kanala i međa koje se
prigodom istaknuo kako je bitno ljavaju teške dane, vremenski provodi više puta godišnje, pa
što je u ovom projektu naglasak uvjeti više se ne mogu pred- osim što krajolik izgleda kao da
stavljen na mlade i nezaposle- vidjeti, ni jedno godišnje doba je prošla neka strašna havarija,
ne osobe. “Aplikacija RuralNet je više nema svoje obilježje, nitko u prirodi nema koristi.
vrijedna paženje, a iako je namje- previše kiše i prevelika suša te Kakve posljedice to može imati
njena prije svega za korištenje u konstantne promjene tempera- dobar je primjer koji se događa u
LAG-u može se koristiti za cijelo tura zraka loše utječu na pčele Australiji poslije požara, koji su
područje Republike Hrvatske.”, i proizvodnju meda. sami po sebi katastrofa, ali tek
dolaskom prvih padalina dolazi
U županjskoj tvornici kombajna nadaju se oporavku tržišta Franjo Sorčik do daljnjeg uništenja površina jer
franjo.sorcik@novosti.hr ništa ne sprečava vodu da odnese
Proizvodnja ogoljeno tlo”, ističe Stanko Čuljak,
prepolovljena Zanimljivi prijedlozi kako dopredsjednik Hrvatskog pčelar-
pomoći pčelama u ovakvim skog saveza i predsjednik Pčelar-
Krajem 2019. na mjesto poljoprivredne mehanizacije koja uvjetima stižu ovih dana iz skog saveza Vukovarsko-srijem- vrcati s puno većim postotkom
direktora tvornice u Županji tali- je počela u kolovozu 2019., kada Engleske, naime, tamošnji struč- ske županije. Hrvatski pčelari s vlage. Primjenom tih postupaka
janska grupacija SDF imenovala smo smanjili proizvodnju i s takvim njaci otkrili su da je maslačak velikom pozornošću prate i stanje ne moraju čekati da pčele svojim
je novog izvršnog direktora tempom krenuli i u ovoj godini. najbolji prijatelj oprašivača te oko koronavirusa, odnosno hoće radom spuste vlagu u medu, što
Alessandra Maritana umjesto Smanjenje ponude i potražnje preporučuju da tu biljku ovog li doći do poremećaja na tržištu je prirodno. Taj način iscrpljuje
Riccarda Valnegrija, nakon što poljomehanizacije jednim je proljeća ne uklanjate iz svoga meda, jer poremećaji u Kini pčele i produžava vrijeme sazrije-
se sindikat tvornice kombajna dijelom prouzročeno niskim vrta, odnosno, kako bi pomogli itekako se osjete na svjetskom vanja meda. Nadalje, postupcima
“Same Deutz Fahr Žetelice” cijenama žitarica, mlijeka i mesa, oprašivačima, dopustite da trava tržištu. Kina je, naime, vodeća filtracije iz meda se vadi sve ono
štrajkom izborio za povećanje a drugim smanjenim potporama za naraste do visine gležnja, jer na u svijetu u proizvodnji meda. što je vrijedno, a tako se obrani
plaća radnika, na način da je nabavu novih strojeva. U takvim taj će način imati dovoljno hrane Kineski pčelari, koji imaju oko “med” po puno nižim cijenama
u ožujku 2019. plaća rasla za je uvjetima konkurencija dosta dok voćke ne procvjetaju. “Da je osam milijuna pčelinjih društava, nudi na tržištu na veliko. Mi koji
487,50 kuna, za dodatnih 112,50 velika i svi se bore za opstanak na to pitanje tako jednostavno bilo godišnje proizvedu oko 500 tisuća pčelarimo na tradicionalan način
kuna bit će veća od ožujka ove tržištu i ostvarivanje zacrtanih bi odavno riješeno. Pčele zovemo tona, što je četvrtina svjetske pro- u startu smo puno neekonomični-
godine i za 150 kuna od ožujka ciljeva” objašnjava generalni djecom sunca ali moramo imati na izvodnje meda i najviše izvoze u ji, a time i skuplji. Ali zato svojim
2021. godine. direktor SDFŽ-a Damir Kobaš. U umu da su pčele usko povezane sa Europu i SAD, više od 100 tisuća potrošačima nudimo med koji je
SDFŽ-u su u posljednje vrijeme biljkama koje cvjetaju i njihova je tona. Za usporedbu, zemlje pripremila pčela i u koji mogu
Dakle radi se o ukupnom zaposlili i 60 novih radnika, a kako uloga da obave oprašivanje. Za Europske unije godišnje proizvedu imati povjerenje”, objašnjava
povećanju od 750 kuna s odgodom, bi pratili sve zahtjeve tržišta. “U tu ulogu pčele kao nagradu od 240 tisuća tona meda, a među Čuljak.
što je zapravo modifikacija sindi- ovom trenutku teško je reći kakva biljaka dobiju nektar iz cvijeta. najvećim svjetskim proizvođači-
kalnih zahtjeva o povećanju plaća će biti ukupna proizvodnja ili Ali za njihov razvoj i preživljava- ma meda je i Turska s godišnjom
za 740 kuna. Poslovna 2019. godina prodaja za ovu godinu, ali sigurno nje potrebna je raznolika ponuda proizvodnjom od 105 tisuća tona.
za ovu tvornicu bila je jedna od očekujemo da ćemo prodati više od raznih cvjetova. Ovaj postupak “O našim sumnjama da se radi o
težih, pogotovo ako istu uspore- 250 kombajna”, poručuje je Kobaš. može pomoći pčelama samo posve drukčijem pristupu pčelar-
dimo s rekordnom 2018. godinom, Unatoč manjoj potražnji i prodaji ako ti cvjetovi nisu bili izloženi stvu i pčelama stalno pričamo.
kada je proizvedeno približno 400 kombajna, strategija tvornice je nikakvim tretmanima pesticidi- Ako je osnova za više prinose
kombajna, dok je lani proizvod- osigurati daljnju prisutnost na ma pri zaštiti bilja, jer to može dohrana pčela, i krajnji proizvod
nja prepolovljena. “Nastavlja se najvažnijim tržištima, odnosno imati pogubno djelovanje. Zato je smanjene kvalitete. Pogotovo
recesija na tržištu u dijelu prodaje u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, naša aktivnost mora biti dobro što im je dostupna tehnologi-
Rumunjskoj. promišljena i usklađena da ne ja za isušivanje meda te mogu
Ova tvornica u posljednje
je 2-3 godine zaposlila Svjesni činjenice da to mogu
60-ak novih radnika, pa samo vrhunskom kvalitetom i dalje
sada mogu pratiti sve mnogo ulažu u razvoj i kvalitetu
zahtjeve tržišta svojih proizvoda koji će udovoljiti
svim zahtjevima kupaca. F.S.
