Govoreći o poskupljenjima, energentima, ali i gospodarskom stanju u zemlji, ministar Tomislav Ćorić istaknuo je da je Vlada spriječila rast cijena naftnih derivata u idućih nekoliko tjedana. “Na taj način stabilizirali smo očekivanja i uvjete funkcioniranja, kako za naše građane, tako i za ekonomiju”, rekao je ministar, dodajući da je odluka donesena zajedno s premijerom na užem kabinetu.

Rekao je da će u 30 dana, koliko odluka vrijedi, analizirati situaciju na tržištu i ako se situacija ne smiri da će reagirati dodatno onoliko koliko bude potrebno. No navodi da su projekcije da će doći do smirivanja u prosincu. Na kritike dijela ekonomista da se Vlada nije trebala uplitati jer će na ovaj način doći do posljedica oko kvalitete i kvantitete goriva te dijela oporbe koja smatra da su trebali smanjiti trošarine, Ćorić odgovara: “To su sve pitanja koja se sada mogu upućivati sljedećih mjesec dana, međutim ti koji ta pitanja postavljaju odu na benzinsku crpku, natoče gorivo po fiksnoj cijeni koja je niža od one od prije deset dana te znatno niža od one koja bi danas bila da mi tu odluku nismo donijeli. U narednoj fazi mi ćemo promišljati kako dalje intervenirati. Ova odluka koja je donesena išla je prije svega na uštrb distributera. Međutim, ako dođe do daljnje eskalacije naravno da država treba i hoće intervenirati – u vidu trošarina.”

Komentirao je i to što će primjerice INA kupcima nuditi najkvalitetnije naftne derivate samo do isteka zaliha, upravo zbog Vladine odluke o zamrzavanju cijena goriva. Tvrdi da je bio očekivano da će distributeri na neki način izraziti nezadovoljstvo.  “Njih nekoliko. Nama je najvažnije da će ovi dominantni naftni derivati, Eurosuper 95 i Eurodizel, biti dostupni u sljedećih mjesec dana jer ne postoji niti jedan jednini razlog da na bilo koji način njih pomanjka.”

Što se tiče cijena plina, potvrdio je da građani mogu biti mirni i da cijena neće rasti do travnja. “Nakon 1. travnja, prema onome što trenutno imamo kao situaciju, prema trendu i očekivanjima, ona će narasti. Koliko će narasti, to će ovisiti o sljedećim mjesecima”, poručio je ministar.

Na pitanje što je sa stujom, kaže da smo do kraje godine mirni. “Postoje određeni alati koje ćemo koristiti početkom sljedeće godine i u tom kontekstu ja ne očekujem frapantan rast cijena struje kakav imamo prilike vidjeti u najvećem broju europskih zemalja”. Dodao je da će učiniti sve da cijene energenata ne udare snažno na životni standard. No svako poskupljenje namirnica i usluga udara građane, poglavito one s minimalnom plaćom.

Osvrnuo se i na najave guvernera HNB-a Borisa Vujčića da bi kreditno zaduženim građanima s varijabilnim kamatnim stopama iste mogle porasti za 10 do 20 posto. ”Onog trenutka kada krene inflacija, koja u pravilu dobrim dijelom nastaje i zbog prevelike količine novca u opticaju, tada središnje banke idu u suprotnom smjeru, poskupljuju novac. To nije ništa drugo nego rast kamatnih stopa. To je jedan od scenarija, a u kojoj mjeri će se on dogoditi i kad će se dogoditi, to ni mi, ni gospodin guverner ne znamo. On je otvorio tu temu vjerojatno kako bi upozorio da takva mogućnost postoji. Svi oni koji imaju kredite prema varijabilnoj kamatnoj stopi moraju biti svjesni činjenice da ukoliko dođe do značajnog porasta kamatne stope i njihova rata raste.”

Vlada planira zabraniti rad nedjeljom, no neki ekonomisti tvrde da će to dovesti do smanjenja plaća, ali i tisuća otkaza. Ćorić ne dijeli takvo mišljenje. ”Očito da o tome govore svi oni koji ne rade nedjeljom jer ukoliko imate nekog tko radi nedjeljom, a ja sam imao priliku godinama funkcionirati na taj način, onda znate da taj koji radi nedjeljom, tu nedjelju nije s vama. Nadamo se da će zakonski okvir proći i da će proći ocjenu Ustavnog suda, a hoće li to dovesti do smanjenja prometa nedjeljom? Definitivno hoće”.

Znanstveni savjet Vlade jutros se sastao nakon gotovo tri mjeseca – njihovo posljednje okupljanje bilo je krajem srpnja. Nakon sastanka, novinarima su se obratili ministar zdravstva Vili Beroš i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak, koji je  rekao da se razmatra proširenje covid-potvrda.

Najviše se razgovaralo o trećoj dozi. Svi članovi znanstvenog savjeta suglasni su s preporukama HZJZ-a oko davanja treće doze, a Beroš je istaknuo kako su složni da treba smanjiti različita tumačenja i preporuke za cijepljenje. “Imamo različite teorije u medijima i šire, i o cijepljenju i o nuspojavama. Svi su znanstvenici suglasni da je cjepivo jedini izlazak iz krize, ali naravno da se pritom moraju poštivati osnovne epidemiološke mjere”, rekao je.

Proširenje covid potvrda

Krunoslav Capak rekao je kako trenutno ne postoji plan za proširenje korištenja covid-potvrda, međutim, istaknuo je da zemlje u okruženju i zapadne Europe sve šire koriste covid-potvrde kao jednu vrstu pritiska na necijepljene.

“Oni koji su cijepljeni imaju određene prednosti kod korištenja određenih usluga, što je jedna vrsta relativnog pritiska na necijepljene da ostvare tu prednost. Mi nemamo nikakav plan u ovom trenutku, ali vrlo je izvjesno da ćemo o tome uskoro razgovarati”, naglasio je.

Smatra da je uvođenje obveznih covid potvrda u zdravstveni i socijalni sustav uspjelo. “Gotovo da nemamo nikakvih problema oko poštivanja toga i rekao bih da će skoro doći vrijeme kada ćemo početi razgovarati o eventualnom proširenju”, istaknuo je.

Uvođenje novih mjera

Beroš je naglasio kako prate udio cijepljenih i necijepljenih po svim kategorijama te da su na Savjetu govorili i o opsegu cijepljenih po dobnim skupinama. Istaknuo je da su se svi složili kako je cijepljenjem potrebno zaštititi najstarije. “Preko 72 posto naših sugrađana preko 65 godina je cijepljeno što nam jasno određuju marginu po kojoj moramo djelovati, a to je 240.000 onih koji još nisu cijepljeni”, rekao je Beroš i apelirao na starije od 65 godina da se raspitaju o prednostima i nuspojava cijepljenja i pozvao ih da se cijepe.

“Znate tko uvijek razmišlja o novim mjerama? Jedino struka”, rekao je Beroš odgovarajući na pitanje o mogućim novim mjerama zbog rasta novozaraženih prebacujući pitanje na Capaka, koji je rekao da je “balansirani pristup najbolji”.

“Treba reći da smo u prethodna tri tjedna imali stagnaciju porasta i prerano je govoriti imamo li stvarno jedan ozbiljni rast koji bi zahtijevao neke dodatne mjere. Razmotrit ćemo jesu li potrebne kada vidimo situaciju”, naglasio je Capak.

Naglasio je da će za treću dozu covid-potvrde vrijediti godinu dana te dodao kako se zdravstveni radnici moraju testirati nakon kontakta sa zaraženima ako su i cijepljeni. “Ne znači da ako je cijepljen da je oslobođen testiranja”, napomenuo je Capak, a nadovezao se Beroš: “Nema apsolutne sigurnosti, ali ako dođe do nekih novih spoznaja, prilagodit ćemo se istog trenutka.”

U posljednja 24 sata zabilježeno je 1.741 novi slučaj zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 9.894.

Među njima je 947 pacijenata na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 128 pacijenata. Preminulo je 21 osoba.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 429.974 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 8.928 preminulo, ukupno se oporavilo 411.152 osoba od toga 1.125 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 19.182 osoba.

Do danas je ukupno testirano 2.983.029 osoba, od toga 8.862 u posljednja 24 sata.

Zaključno s 18.10.2021 utrošeno je 3.524.319 doza cjepiva, a cijepljeno je 46,13% ukupnog stanovništva, odnosno 55,30% odraslog stanovništva. Na dan 18.10.2021 utrošeno je 4.227 doza cjepiva, a od toga je 1.848 osoba cijepljeno prvom dozom. Zaključno s 18.10.2021 1.872.076 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.757.089 osoba (1.651.293 osoba cijepljeno s dvije doze te 105.796 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 51,99% odraslog stanovništva.