Liječnica Vlasta Vučevac ovogodišnja je dobitnica priznanja Grada Vinkovaca Zlatna plaketa „Grb Grada Vinkovaca“ za izniman doprinos u području zdravstva. Predsjednica je Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora, a zahvaljujući njezinom radu i trudu, Vukovarsko-srijemska županija danas ima najveći broj educiranih osoba iz palijativne skrbi različitih profesija.
Vinkovčanka Vlasta Vučevac, liječnica koja desetljećima živi i radi u Zagrebu, svojim nesebičnim angažmanom već dugi niz godina zalaže se za razvoj palijativne skrbi, kako u Hrvatskoj, tako i u svome rodnom kraju. Neiscrpna energija koja ju krasi rezultirala je intenzivnom razvoju palijativne medicine u posljednjih nekoliko godina, a s ponosom tvrdi kako danas palijativna skrb u Hrvatskoj postaje stvarnost.
“Od samih začetaka palijativne skrbi u Hrvatskoj prije 25 godina, HDPM HLZ odradilo je veliki broj sastanaka, simpozija, kongresa, konferencija, uključujući i druge stručne komore i uz brojne volontere, velikim entuzijazmom i upornošću sviju nas došli smo do Nacionalnog plana razvoja palijativne skrbi 2017.-2020., a on je prioritet u Nacionalnom programu zdravstvene zaštite 2017.-2022.“, rekla je Vlasta i dodala kako je palijativna medicina ugrađena u novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti na sve tri razine – primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj.
Rođena je u Vinkovcima, a studij medicine završila je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Nakon diplome počinje raditi kao liječnik opće medicine i kako kaže, roditelji su ju od malih nogu učili kako uvidjeti i osjetiti tuđu nevolju. Kao liječnik opće medicine dobila je posao na jednom gerijatrijskom stacionaru i ubrzo shvatila da starije, bolesne i neizlječive osobe zaslužuju drugačiji pristup u sustavu zdravstvene i socijalne zaštite. Tako se Vlasta opredijelila za gerijatriju i gerontologiju i na svoj specifičan način skrbila o potrebitima. Iako je većinu svog životnog vijeka provela u Zagrebu, srce ju od rodnog kraja nije odvuklo, pa je pomogla razvoju palijativne medicine i u našoj županiji.
“U Vukovarsko-srijemskoj županiji postigli smo vrlo mnogo. Vrlo sam ponosna na Dom zdravlja Vukovar, koji je već 2013. godine u sklopu Akcijskog plana MiZ-a dragovoljno pristupio i osnovao mobilni palijativni tim i mjesto koordinatora. Čak 92% bolesnika umire u svom domu, bez zvanja hitne pomoći i bez potrebe za boravkom u bolnici. Dom zdravlja Vinkovci zadnji se priključio organizaciji palijativne skrbi i, u usporedbi s Domom zdravlja Vukovar, potrebno mu je vrijeme da postigne kvalitetnu razinu palijativne skrbi“, pojasnila je, a pohvale nisu izostale ni za Dom zdravlja u Županji. Katalog svih potrebitih informacija o palijativnoj skrbi u Vukovarsko-srijemskoj županiji prvi je katalog te vrste na razini neke županije u Hrvatskoj, a naša županija ima najveći broj educiranih osoba iz palijativne skrbi različitih profesija – medicinske sestre, liječnici, socijalni radnici, psiholozi, ljekarnici i stomatolozi.
Statistički podatci i potrebe pučanstva ukazuju na nužnost što bržeg razvoja palijativne skrbi jer između 20.000 i 30.000 ljudi u Hrvatskoj ona ne može biti pružena na zadovoljavajući način. Palijativna skrb je osnovno ljudsko pravo – pravo na život bez boli i patnje do kraja života.
Angažman Vlaste Vučevac uistinu je respektabilan, stoga i ne čudi kako je upravo ona dobitnica priznanja Grada Vinkovaca.
“Ovo Priznanje za mene je najvrjednije od svih, ponajprije zbog toga što ga vidim kao priznanje za moj dugogodišnji rad pun entuzijazma, posebno mi je i zato jer dolazi od mojih Vinkovaca, moje Slavonije, kojoj se uvijek iznova vraćam. Ovo priznanje predstavlja velik izazov, a i veliku obvezu, te mi daje puno snage za nastavak rada“, istaknula je Vučevac.
Napominje kako ne smijemo dozvoliti da napredak tehnike u medicini proguta ljudski odnos i da zbog tehničke superiornosti izgubimo čovjeka. Bolesniku treba dopustiti da umre kad mu je vrijeme te svi oni koji se bave palijativnom skrbi moraju biti u službi čovjeka. Stoga su napori za budućnost palijative u Hrvatskoj itekako veliki.
“Integrirani model skrbi za palijativnog bolesnika morao bi zaživjeti u cijeloj Hrvatskoj za 1 do 2 godine. Morao bi se u provedbi dokazati kao dobar specifični hrvatski model palijativne skrbi, koji se temelji na smjernicama EAPC-a (Europskog udruženja za palijativnu skrb) i lokalnim specifičnostima. To nećemo moći postići ako komunikacijskim kanalima ne uspijemo povezati sve članove multiprofesionalnog tima. To nećemo ostvariti ako tijela lokalne zajednice ne budu angažirana na organizaciji palijativne skrbi i ako odgovorni vodeći ljudi u zajednici ne daju čvrstu potporu“, pojasnila je Vlasta.
