Poezija i proza Katarine Pejaković u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima

Nakon uspješne suradnje na romanu „Kuma” Ogranak Matice hrvatske u Vinkovcima izdao je još dva naslova Katarine Pejaković, roman „Knjiga postanka” i zbirku pjesama „Mjesec boje jagode”.

Večeras su predstavljeni u dvorani Matice hrvatske. U ime OMH u Vinkovcima te Hrvatske matice iseljenika Podružnica Vukovar, na čiji je poticaj došlo do suradnje, uvodno je pozdravio Silvio Jergović, voditelj HMI Podružnica Vukovar i član Predsjedništva OMH u Vinkovcima. Uz autoricu o novim knjigama govorile su profesorice Višnja Sorčik i Ivana Petričević, urednica romana „Knjiga postanka”.

Program su upotpunili učenici Glazbene škole Josipa Runjanina Vinkovci: Gabrijel Bičanić na harmonici, Iva Šustić na klaviru i Petra Jozinović na violini.

Katarina Pejaković (1953.), rođena je u Hrvatskoj, u Dalju. Rana mladost veže ju za Osijek, no veći dio života, od 1969. godine, živi u Kanadi, u gradovima Toronto, Vancouver i Otawa. Ljubavlju prema Hrvatskoj prožet je cijeli njezin život pa tako i njezino profesionalno djelovanje i javni angažman u Kanadi te njezin književni pjesnički i prozni izričaj.

O toj ljubavi Katarina Pejaković u predgovoru ”Knjige postanka” kaže:

„Ne sjećam se kada je ova ljubav započela, uz sva pročešljavanja najranijih sjećanja iz djetinjstva, ne nalazim trenutak ili događaj koji je stvorio tu ljubav pa mi ostaje samo nagađanje da je ta ljubav sastavni dio moga genetskog naslijeđa, nešto što je u mene usađeno prije moga dolaska na ovaj svijet i moje cijelo postojanje vezano je za nju. Kada spoznaš ili otkriješ ovako veliku istinu o sebi, osjećaš se i oslobođen i zarobljen. Osjećaš se zapljusnut plamenom emocija, pokretačkom snagom, jačom od svih drugih potreba i shvaćaš da si na ovom mjestu za tu ljubav prema nekome ili nečemu, a u ovom slučaju, Domovini, a ne ona za tebe, iako je ovo dvoje nerazdvojivo, upleteno u Pletar našega postojanja.”

Za njezin novi roman autorica predgovora Anita Martinac napisala je:

„…Njemački teoretičar Heinrich Hart rekao je: „Roman je tvorevina koncentričnih krugova”, a autorica upravo po toj formuli harmonično slaže krugove, odnosno teme o Domovinskom ratu s osvrtom na Drugi svjetski rat, raspoznaje međugeneracijske odnose, uočava kako se politika duboko uvukla u sve pore društva, pa tako nema ni kulture bez politike, a istovremeno tekst je protočan sa socijalno-psihološkim elementima. Nijema bol čežnje, teret svakodnevice, žrtva odricanja i slične spoznaje dale su oružje autorici i snagu da ih preraste, odnosno da prihvaća probleme, ali traži vlastito rješenje. Ranije sam pisala o njenim romanima Anđeo i Kuma, koji su mi ugrijali srce i s velikim zadovoljstvom sam ih preporučila čitateljstvu te se neću vraćati na slične motive koji su poveznica i s novom knjigom, nego ću istaknuti kako je književnica Katarina Pejaković novim romanom Knjiga Postanka, ponovno, a opet drugačije i posebnije dovela čitateljima svoju prepoznatljivu temu: ljubav, odnosno domoljublje i život između dvaju svjetova, naglašavajući neiscrpnu temu iseljeništva.”

Zbirku pjesama „Mjesec boje jagode” uredio je književnik Ante Nadomir Tadić Šutra, koji svoj osvrt i ocjenu pjesama Katarine Pejaković zaključuje riječima:

„Moramo poslušati Poruku Domaje, biti Za Dom, i voljeti svoju Hrvatsku. To je pjesnički autoportret Katarine Pejaković kojoj je ishodište Domovina. Njen izvor. Njeno počelo i radost pripadnosti svojoj voljenoj Hrvatskoj i svomu ljubljenom hrvatskom narodu. U njoj progovara i bol i ponos, i ljutnja i ljubav, a jača se u Vjeri da će pobijediti ponos i ljubav. U njoj ima i Cesarića, i Matoša, i Marune, ali ponajviše ima nje same, jer ovako: i lijepe, i jake stihove može napisati samo žena, Majka i Hrvatica, koja taži svoju žeđ u hrvatskoj kaplji kiše, umiva se u zrakama sunca, spoznajući da je jedino ono isto svjetlo i toplina pod hrvatskim i kanadskim Nebom. I dakako Mjesec boje jagode! S radošću preporučujem ovaj pjesnički vez i Nakladniku i čitatelju, zahvalan Gospodinu na ovom blaženom daru za hrvatsku književnost i za hrvatski narod.”