12 C
Vinkovci
Petak, 20. rujna 2024.

Poljoprivrednik Marko Maroševac: Led nam je stukao gotovo 90 posto polja pšenice

Više od autora

- vl promo-
Josipa Haluška
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr

Županijski centar 112 Vukovar zaprimio je više dojava o posljedicama grmljavinskog nevremena praćenog kišom i vjetrom koje je zahvatilo područje Iloka. Pozivi su se odnosili na poplavljene podrume, srušena stabla u dvorištu i na električne vodove te odnesene crijepove s krovova, javilo je Ravnateljstvo civilne zaštite MUP RH nakon jučerašnje tuče koja je pogodila istok Hrvatske.

Iako je Državni hidrometeorološki zavod izdao narančasto upozorenje, protiv prirode se ne može. Na svojoj koži to je osjetio i poljoprivrednik iz Županje Marko Maroševac. Tamo je jučer oko 16 sati padala tuča veličine lješnjaka, praćena obilnom kišom, a temperatura je u sat vremena pala za više od pet stupnjeva, na 15 stupnjeva.

Štete se još uvijek zbrajaju, bez sumnje su velike. Stradali su brojni poljoprivredni usjevi, nekoliko krovova i vrtovi građana, ulice su ostale poplavljene, a mnogi su bili i bez struje.

“Polja pšenice gotovo pa nema više. Na šest hekatara smo prošle jeseni posadili tu krušaricu, a led ju je stukao gotovo 90 posto”, priča Maroševac, napominjući kako led na poljima zadržao i dva sata nakon ledotuče.

Najviše je stradalo područje uz rijeku Savu gdje su štete na usjevima i najveće.

Portal ePodravina piše i o tragediji koja se dogodila u mjestu Rasinja između Koprivnice i Ludbrega, Nesretna se žena, 75-godišnjakinja, utopila u podrumu koji je bio pun vode zbog obilnih kiša. O količini padalina u ovom podravskom selu svjedoči i činjenica da su mrtvozornicu morali dovesti bagerom do mjesta tragedije zbog obilnih količina vode na cesti i u dvorištu.

Podsjetimo kako je upravo zaštita od tuče za Vukovarsko-srijemsku županiju bila točka dnevnog reda na sjednici Županijske skupštine 23. svibnja. Župan Damir Dekanić rekao je tada da istočni dio županije – Vukovar, Ilok pa do Cvelferije nije zaštićen od ledotuče i to je problem koji već dugo tišti.

“Upitno je jesu li zaštićeni i oni dijelovi koji imaju sustave u funkciji. Upravo zbog takvog hidrometeorološkog promišljanja ovi se sustavi ne obnavljaju, a mi tražimo da se uspostavi zaštita i na tom području ili da se osmisli neki drugi način. To se s razine Županije ne može odraditi, ipak struka mora reći svoje mišljenje, a želimo iste uvjete kakve imaju i svi drugi na što smo stavili naglasak“, rekao je Dekanić.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno