Kao simbol vučedolske kulture nadaleko je poznata Vučedolska golubica, a puno je manje poznato kako nije riječ o golubici nego o trčki skvržulji odnosno poljskoj jarebici.
Ova pripadnica sitne pernate divljači jedina je autohtona koka stanarica na području panonske nizine, na našim područjima boravi praktično oduvijek i dokazi o njezinu postojanju su još iz doba Vučedolske kulture.
O tome svjedoči i spomenuta figurica koja ne prikazuje golubicu nego mužjaka trčke, kojega su vučedolski kovači koristili kao svoj zaštitni simbol i posebno ga štovali.
Nažalost, trčka, koju često nazivaju prijateljicom polja, jer konzumira veliki broj kukaca štetnih za poljoprivredne kulture te zrnje korovskih biljaka, danas je ugrožena vrsta.
U Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojoj bi idealno bilo da ih je oko 100 tisuća, trčka se danas svela na oko 500 jedinki.
Kako bi promijenili tu situaciju, zbog koje je i zabranjen lov na trčku, u borbu za njezin spas prije dvije godine krenula je nekolicina entuzijasta. S tim ciljem osnovali su Udrugu za biološku obnovu trčke skvržulje „Trčka“, koja danas broji 17 članova.
„Trčku je uništio čovjek, ali ne lovom, nego intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom koja je dovela do nedostatka njihovih staništa, šikara i živica, a veliku ulogu odigrali su i predatori. Kada govorimo o staništima njoj nisu problem usjevi, problem je zimi kada su polja gola, a nema šikara i živica u koje bi se sklonila. Situacija s predatorima danas je znatno bolja jer su lovci tu dosta aktivni, a moguće rješenje za staništa su EU mjere za poticanje uspostave poljskih traka, cvjetnih i travnih, za koje poljoprivrednici mogu dobiti značajna sredstva”, ističe Krunoslav Buhač, predsjednik udruge.
Kada je o aktivnostima udruge riječ, napominje, razrađeni plan unošenja jedinki u lovišta, a što se radi tako da se umjetno uzgojena trčka podivlja odnosno nauči prepoznati predatore, za sada je na čekanju zbog važeće Naredbe o mjerama za sprječavanje pojave i širenja influence ptica.
„U međuvremenu bavimo se nabavkom opreme, gdje su nam najvažnije kamere i sustav za praćenje, a što nije baš jednostavno jer su potrebna znatna financijska sredstva. Osim toga radimo na promociji i promidžbi trčke i njezina značaja”, ističe Krunoslav Buhač napominjući kako, osim što je važna kao prijateljica polja, trčka može biti i veliki ekonomski potencijal kao najtraženija divljač na svijetu kada je riječ o obuci pasa ptičara i održavanju kinoloških natjecanja.
