6 C
Vinkovci
Petak, 3. veljače 2023.

Predstavljen 39. broj Godišnjaka Matice hrvatske

Više od autora

- vl promo-

Godišnjak vinkovačkog Ogranka Matice hrvatske za kulturu, umjetnost i društvena pitanja u 39. broju donosi hvalevrijedne tekstove u kojima promiče vrednote koje su obilježile prošlo i sadašnje vrijeme, a putokaz su budućim generacijama.

Ovogodišnja Matičina publikacija posvećena je profesoru Filipu Lukasu, predsjedniku Matice hrvatske od 1928. do 1945. godine te žrtvi planskoga uništenja hrvatske nacionalne državotvorne elite od komunističkoga režima. Autor teksta Hrvoje Janković prikazuje Lukasa kao jednoga od prvih hrvatskih intelektualaca koji se javno odrekao svojih predratnih političkih stavova i koji je dosljedno zastupao ideju stvaranja neovisne hrvatske države. Istaknuo je da je za njegova predsjednikovanja Maticom hrvatskom pokrenuto osnivanje ogranaka kako bi se „hrvatski narod prožeo kulturom“.

Hrvoje Janković iznosi proces njegove rehabilitacije kako bi se ispravila povijesna nepravda koja je počinjena profesoru Filipu Lukasu. Predsjednik Ogranka MH-a u Vinkovcima Dražen Švagelj u prvoj rubrici Godišnjaka iznosi programsko izvješće Ogranka Matice hrvatske u Vinkovcima za 2021. godinu, a potom se javlja i u povijesnim i društvenim temama gdje iznosi vlastita sjećanja na dane kada je Udba u njegovoj obiteljskoj kući napravila premetačinu koja je bila namijenjena njegovu ocu Dioniziju Švagelju. Otac autora bio je zaslužan za obnavljanje rada Matice hrvatske u Vinkovcima nakon Drugoga svjetskog rata i osnutka Pododbora Matice hrvatske 1959. godine, kao i za pokretanje Matičina Godišnjaka. Tekst je primjer viđenja represije nad matičarima koji su bili sudionici hrvatskoga proljeća u očima njihove djece.

 

Autori Vedrana Lugić i Tihomir Marojević prikazuju vrijednosti Ostavštine Slavka Mađera koju je Gradskoj knjižnici i čitaonici darovala supruga Miroslava Slavka Mađera Marija Mađer. To je jedina sačuvana ostavština Slavka Mađera i jedna od najvećih zbirki rukopisa u Republici Hrvatskoj uopće. U tekstu su izdvojeni rukopisi pisma, osobni dokumenti, likovni radovi, fotografski materijali, sitni tisak, članci i knjižna građa.

Članak Voda između mita i stvarnosti, autora Željka Iveljića, pokušava vodu prikazati u jednom povijesno-mitskom pogledu te sustavno izložiti njezinu drugu stranu, odnosno nematerijalnu stranu vode. Istaknut je životni i obredni značaj vode, kao i voda u narodnim običajima. Silvio Jergović prikazuje vlastite susrete s gospodinom Mladenom Dolićem i predstavlja ga u kontekstu domoljublja kao hrvatskoga emigranta. Također daje i impresije te sjećanja njegova nećaka Tomislava Smitala. Vedrana Lugić i Tihomir Marojević prikazuju značaj literarnoga natječaja Male vinkovačke jeseni, kao jednu od manifestacija koju je utemeljila knjižnica još od 1965. godine, a nakon 50 godina ponovno je pokrenuta. Natječaj je namijenjen učenicima osnovnih (viši razredi) i srednjih škola Republike Hrvatske. Ovim natječajem Knjižnica se aktivno uključila u očuvanje kulturne tradicije, a posebice pisane riječi.

U temi iz arheologije Maja Krznarić Škrivanko daje prikaz rezultata zaštitnih arheoloških istraživanja Arheološkoga odjela Gradskoga muzeja u Vinkovcima za 2021. godinu (48 zaštitnih arheoloških iskopavanja, nadzora, terenskih pregleda te probnih sondiranja). Također iznosi izdavačku djelatnost, izložbe, kao i manifestacije poput Rimskih dana, 9. Antičkih filmskih večeri i 15. Festivala dokumentarnoga rock-filma DORF.

U etnološkoj temi Ljubica Gligorević piše o pokladnim jašenjima, njihovoj povijesti i tradicijskoj dimenziji za cijelu Regiju. Autorica je metodom terenskoga istraživanja, razgovora sa starijim suradnicima, pretraživanjem arhivskih izvora, dostupne literature, pretraživanjem internetskih sadržaja, različite dokumentacije i osobnim praćenjem pokladnoga jašenja dala prikaz ovoga kulturno-povijesnog fenomena istočne Hrvatske. Kao prilog etnološkoj temi Željka Renić donosi osnovnu misiju Etno-udruge „Vrijedne ruke“ kojoj je cilj sačuvati svoj identitet koristeći razne tehnike ručnih radova. Prikazuje njihove rukotvorine prikazane u pet pravaca: istraživanje starih tehnika ručnoga rada, usavršavanje tehnika, prezentacija radova putem izložbi, modne revije etno-odjeće i tiskanje promotivnih letaka.

Glazbenu temu obradile su Zrinka Šimunović i Valentina Iveljić koje pišu o Slavku Jankoviću kao svestranom zaljubljeniku u slavonsku tradicijsku kulturu koji se najvećim dijelom života bavio promicanjem slavonske tradicijske baštine, tamburaškoga umijeća i glazbenoga opismenjavanja djece u tradicijskoj glazbi. Naglasak je stavljen na etnomuzikološki doprinos i građu koju je godinama arhivirao. O glazbenoj temi piše i Tihomir Marojević te daje detaljan opis Josipa Runjanina kao jednoga od najvećih imena koje su Vinkovci dali hrvatskoj kulturi i povijesti. Napisavši note za stihove Horvatske domovine, upotpunio je hrvatski nacionalni identitet. Tekst povodom 200. obljetnice rođenja Josipa Runjanina niže i događaje koji prikazuju odavanje počasti ovom velikom glazbeniku i vojniku.

Književne teme i prikaze otvara tekst Ružice Pšihistal koja iznosi osvrt na knjigu: Antun Gustav Matoš i Dubravka Oraić Tolić, Pjesme i epigrami; Matoševo pjesništvo. Knjiga predstavlja Matoša prvi put s cjelokupnim pjesničkim korpusom (svim pjesmama i epigramima) i studiju Dubravke Oraić Tolić o Matoševu pjesništvu. Mato Nedić u članku prikazuje bosanskoposavske romanopisce koji su često obrađivali zavičajne teme, pisanje im je potaknuto i aktualnim zbivanjima, no ima i onih koji su pisali o povijesnim događajima. Autor navodi istaknute starije i suvremene romanopisce, kao i njihova reprezentativna djela.

Vladimir Bakarić donosi osvrt na održani treći Festival dječje knjige u Vinkovcima i niže sve aktivnosti u okviru Festivala. Mato Nedić prikazuje i novi pripovjedni rukopis Mirka Ćurića naslovljen Vrijeme snova, Sedam priča i osam crtica o ljudima, snovima i donkihotizmu. Naglasak je na književnom tekstu u kojemu autor naglašava važnost snova  koji čovjeka pokreću, oblikuju i tjeraju na činjenje. U književnim ostvarajima Marko Landeka iznosi umjetnički put Stjepana Đakovića, posljednjega hrvatskog pjesnika latiniste, te navodi sjećanja njegovih suvremenika kao npr. Slavka Jankovića. Slijede pjesme na latinskom jeziku koje je S. Đaković tiskao u Glasniku Biskupije bosanske i srijemske.

Književne početke predstavljaju pjesnički uradci članica literarne skupine „Orion“ koje je izabrala njihova voditeljica Nikolina Maletić (Dora Beljo, Nika Biljan, Ivana Reljanović, Tena Faletar, Marta Šarić, Dora Petričević, Terezija Matković, Ella Hasel, Iva Knežević, Rinesa Jahaj i Sara Đaković). Prozni uradak Boljitak Zemlje na zelenim krilima napisala je učenica Marijana Misir, učenica Srednje strukovne škole Vinkovci.

Mirela Čikvari u rubrici o kazališnoj umjetnosti niže aktivnosti Gradskoga kazališta „Joza Ivakić“ Vinkovci s naglaskom na premijerne predstave. Ističe rad u uvjetima uzrokovanim koronavirusom, kao i vrijedne nagrade koje su ostvarene unatoč teškoj godini.

U Ogranku Matice Hrvatske vjeruju da će Godišnjak pronaći put do svekolikoga čitateljstva i omogućiti im uvid u kulturna i društveno-povijesna strujanja vezana najviše uz Vinkovce i vinkovački kraj.

“Zahvaljujemo autorima što su pridonijeli ukoričenju Matičine publikacije kojoj je cilj ostaviti pisani trag mlađim naraštajima i prepoznati vrijednosti lokalnih društveno-kulturnih pitanja koja će biti put vodilja u spoznavanju novih i suvremenih htijenja našega čitateljstva”, poručili su iz Ogranka Matice Hrvatske.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno