Klima se zaista mijenja. Vremenski ekstremi češći su nego u prošlosti, a manifestiraju se, svjedoci smo, obilnijim padalinskim nepogodama, razornijim vjetrovima, ekstremnim vrućinama i dugotrajnim sušama, pojašnjava predsjednik Geografskog društva Vukovarsko-srijemske županije, Stjepan Radić. Na Zemlji je sve toplije.
„Nikada temperature nisu rasle tako brzo kao od početka stoljeća što najbolje primjećuju naši poljoprivrednici koji se iz godine u godinu bore sa sušom te nedostatkom padalina. Pod utjecajem globalnog zatopljenja i klimatskih promjena led se topi, razina mora raste te dolazi do zaslanjivanja poljoprivrednih površina i ugrožavanja izvora pitke vode. Ne smijemo zaboraviti da su upravo morske obale najnaseljeniji prostori svijeta, a malim državicama u Tihom oceanu prijeti nestanak,” pojašnjava magistar povijesti i edukacije geografije, profesor na vinkovačkoj Ekonomskoj školi.
Nakon razorne tuče u Požeštini, možemo očekivati sve češće jača lokalna nevremena, predviđa.
„Neće biti poput razornih tornada, ali će utjecati na poljoprivrednike i prinose. Prema klimatolozima, sve su vjerojatnije”, kaže Radić.
Kako trendovi u budućnosti nisu obećavajući, struka upućuje na potrebu prilagodbe i od strane države jačanjem protugradnih sustava motrenja i preventivnog djelovanja te osiguranjem protugradnih mreža i sličnih zaštita za usjeve. Uzrok sve izraženijim klimatskim promjenama je ljudski faktor, tijekom posljednja dva stoljeća posebno vidljiv u izgaranju fosilnih goriva, krčenju tropskih kišnih i ostalih šuma te intenzivnoj poljoprivredi i stočarstvu, pojašnjava prof. Radić.
Iako su tornada tipična za SAD, češki slučaj potvrđuje nastanak povoljnih uvjeta za toliko razoran vrtložni vjetar u obliku lijevka tijekom sparnih dana i u Europi. Ravničarski teren, niska nadmorska visina, polarne fronta i struja su dovele do pojačane nestabilnosti.
Hrvatska se nalazi, ohrabruje predstavnik županijskih geografa, u području puno manje vjerojatnosti nastanka tornada zbog blokade Alpa i Apenina, razvedenosti Dinarida te relativne udaljenosti od uobičajenog ljetnog položaja polarne mlazne struje. Kod nas su karakterističnije pijavice.
“Iako postoje zapisi o razornom tornadu u Novskoj 1892. kao i nekim kasnijim tornadima manjeg intenziteta, za Hrvatsku su puno karakterističnije pijavice koje su također vrtložne nepogode velike rušilačke moći, ali manje od tornada a javljaju se u Primorskoj Hrvatskoj. Hrvatska nema značajan potencijal za razvoj tornada intenziteta F2 ili jačih dok su slabija itekako moguća”, pojašnjava Stjepan Radić.
Globalna temperatura je rasla za 1,1°C. Ne čudi da priroda često iznenadi i podsjeti koliko je moćnija od nas.
“Uoči Konferencije UN-a o klimi u New Yorku 2019. godine glavni tajnik Antonio Guterres izjavio je: „Priroda je bijesna, a mi se zavaravamo ako mislimo da možemo prevariti prirodu.“ Uistinu, klimatske promjene su realnost te su izazov modernog doba. Vrijeme je da se prestanemo zavaravati i pogledamo istini u oči”, zaključuje profesor geografije uz potvrdu kako živimo najtoplija tri desetljeća otkad postoje mjerenja (1850 g.).
