Osiguranici drugog stupa više se neće morati vraćati u prvi stup da bi dobili dodatak od 27 posto na mirovinu, već će im se dodatak uračunati u mirovinu ostanu li i u drugom stupu, i to 27 posto za radni staž i uplate do 2002. godine te 20,25 posto za uplate nakon te godine. Budući da im je to bilo povoljnije, u prvi stup proteklih se godina vratilo oko 16 tisuća dobrovoljnih osiguranika drugog stupa, a samo tristotinjak ostalo ih je u drugom stupu. Od ove godine broj povratnika trebao bi biti bitno manji, no da bi ljudi mogli odlučiti, budući umirovljenici moraju dobiti sve potrebne izračune. Stoga su REGOS i HZMO dogovorili osnovne korake za pokretanje postupka za odlazak u mirovinu koji će se podjednako odnositi i na radnike koji su u drugi stup ušli dobrovoljno, odnosno generacija rođena od 1952. do 1962. godine, kao i sve rođene nakon 1962. koji nisu imali mogućnost izbora. Prva adresa kojoj se osiguranici I. i II. mirovinskog stupa moraju obratiti jest HZMO, kojemu se upućuje zahtjev za starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu. Nakon toga slijedi razdoblje čekanja dok im ne stigne na kućnu adresu obavijest REGOS-a o informativnom izračunu mirovine. Obavijest će sadržavati informativni izračun Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i informativni izračun mirovine iz drugog stupa. Dakle, REGOS će obavijestiti korisnika kolika bi mu bila mirovina da svu svoju mirovinsku štednju prenese u prvi stup, a kolika da ostane u drugom stupu. Tek nakon što primi izračun, budući umirovljenik odlučuje vraća li se u prvi stup ili ostaje u drugome. “Danas je to čini mi se ipak pogodnije za umirovljenike, mogu birati koji će stup odabrati i prema tome se prilagoditi. Kada sam ja išao u mirovinu nismo imali tu mogućnost, ali smo zato imali drugih prednosti. Naime, prosjek plaća nam se uzimao iz deset najboljih godina, tako da moram reći da sam zadovoljan s mirovinom”, priča nam vinkovački umirovljenik Ante Petrina.

Prema nekim procjenama, povratak u prvi stup isplatiti će se radnicima s malim plaćama, oko minimalne i do prosječne, dok će zaposlenima s većim primanjima drugi stup ipak biti isplativiji. Novost je da budući korisnik mirovine iz drugog stupa može tražiti da mu se 15 posto njegove mirovinske štednje isplati odmah, ali pod uvjetom da mu je osnovna mirovina iz I. stupa veća za 15 posto od najniže mirovine iz I. stupa. Jednokratna isplata nije predviđena za ljude koji se vrate u prvi sup, ona je oporezivi dohodak te će se u trenutku isplate 15 posto štednje oporezivati s 12 ili 18 posto poreza na dohodak te pripadajućim prirezom, koliko iznose stope poreza za umirovljenike. Osobe koje ostanu u drugom stupu moraju se dobro upoznati i s vrstama mirovina u drugom stupu, prije svega žele li pojedinačnu mirovinu ili zajedničku koja će se nakon njihove smrti isplaćivati supružniku ili drugom imenovanom nasljedniku. Zanimljivost je od ove godine i ta da umirovljenici legalno mogu raditi posao na pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovine, što je prošireno i na ljude koji su otišli u prijevremenu mirovinu. Kako se na sve oblike rada u Hrvatskoj plaćaju doprinosi, ponovni radni angažman umirovljenika donosi i dodatna prava, prije svega mogućnost da im se odredi veća mirovina. Umirovljenici godinama mogu raditi i preko ugovora o djelu, a novost je da svi oni koji su, počevši od 2017. godine kad je uvedeno plaćanje doprinosa, radeći honorarno skupili najmanje godinu dana radnog staža, odnosno ostvarili zaradu u visini prosječne godišnje plaće, mogu tražiti novi izračun mirovine. “Koliko su te promjene dobre za nas umirovljenike, pogotovo one koji su u mirovinu otišli ranije i još su prilično radno sposobni, toliko su možda i loše za one mlade ljude koji ne mogu pronaći posao i zbog toga sreću traže u inozemstvu. No, vrijeme će pokazati kako će se sve to razvijati”, ističe Marinko Lukenda, predsjednik Odbora za umirovljenike grada Vinkovaca. Angela Jerković i Jure Jurčić, Vinkovčani koji su otišli u prijevremenu mirovinu s oduševljenjem su dočekali ove izmjene jer, kako kažu, uz male mirovine morali su nešto dodatno raditi, naravno uz strah da će ih kazniti razne inspekcije. Sada tih briga više nemaju, a i dodatni rad ulazi im prosjek mirovine. Zanimljivo je da je, za godinu dana staža u 2017. godini, trebalo honorarno zaraditi oko 90 tisuća kuna bruto, a u 2018. godini oko 101 tisuću kuna bruto. Doprinos plaćen za mirovinsko osiguranje preračunava se u mirovinski staž tako da se osnovica na koju su plaćeni doprinosi podijeli s prosječnom bruto plaćom ostvarenom u toj kalendarskoj godini. Primjerice, osoba koja je lani honorano zaradila oko 50 tisuća kuna bruto dobit će nešto manje od šest mjeseci staža, a novi izračun mirovine moći će tražiti tek kad skupi 12 mjeseci staža.