Uvozni sirevi u Hrvatskoj su u prvih 10 mjeseci prošle godine dosegli već 57% udjela u ukupnoj potrošnji, a kad se podvuče crta, do kraja godine taj bi se udio mogao povećati i na 60%, upozoravaju iz Croatiastočara. Iako je izvoz domaćih sireva rastao za oko 20%, dalji rast uvoza za 15% zabrinjava, zna li se da smo u lanjskih 10 mjeseci u odnosu na isto razdoblje 2017. uvezli 26.972 tone sira za 88,9 milijuna eura, oko 8 milijuna eura ili 5000 tona sireva više.

Najteže se boriti s uvoznim gaudama, edamerima i ementalerima koji čine više od polovice uvozne brojke, oko 14 tisuća tona. Od toga je samo gaude oko 9,5 tisuća tona, a najviše je uvezemo iz Njemačke, 4700 i Nizozemske 3000 tona, po cijeni na granici dampinga od svega 2,90 eura za kilogram, ne računajući troškove proizvodnje, transporta i distribucije.

Austrijsku, čak i poljsku gaudu uvozimo po cijenama između 3,33 do 3,80 eura za kilogram. Od hrvatskog izvoza vrijednog oko 29,2 mil. eura ili 8,2 tisuće tona u prvih 10 mjeseci 2018., najviše smo sira izvezli u Sloveniju. No kako nam se i dalje urušava proizvodnja mlijeka i samodostatnost nam je lani pala na 51%, situacija je sve alarmantnija. Domaće mljekare od farmera su, naime, otkupile 453 tisuće tona mlijeka, 5% manje nego godinu ranije, a kako potrošnja sireva u raste, taj rast će se, čini se, kompenzirati s još većim uvozom.