“HS Produkt” dobitnik je ovogodišnje Zlatne kune u kategoriji velikog trgovačkog poduzeća, “Trade Air” u kategoriji srednjeg, a “Kod Savjetovanje” u kategoriji malog trgovačkog poduzeća, čulo se u srijedu na svečanoj dodjeli tih prestižnih nagrada koje za uspješnost u poslovanju i doprinos hrvatskome gospodarstvu u cjelini Hrvatska gospodarska komora dodjeljuje od 1993. godine. Ovom prilikom razgovarali smo s predsjednikom HGK Lukom Burilovićem koji nam je, osim same Zlatne kune, prokomentirao i općenito stanje u gospodarstvu, kao i određene pokazatelje u našoj županiji.

Dodijeljeni su ovogodišnji Oskari u hrvatskom gospodarstvu, odnosno nagrade Zlatna kuna. Može se reći da je primjetan rast i razvoj modernih tehnologija i u ovom segmentu.

Digitalno doba već je bitno promijenilo našu komunikaciju, poslovanje i živote uopće. Često se u tom kontekstu čuju razna upozorenja pa čak i apokaliptične najave “umjetna inteligencija i roboti preuzeti će naše uloge, izgubit ćemo radna mjesta”, ali moram reći da se ja s time ne slažem. Istina je da će digitalna transformacija profilirati dobitnike i gubitnike, a na kojoj ćemo se mi strani naći ovisi o nama samima i o našoj sposobnosti za prihvaćanje promjena koje se događaju htjeli mi to ili ne. Na nama je da budemo njihov aktivan kreator, a ne pasivan promatrač.

Dobitnici nagrada dokaz su da i u Hrvatskoj gospodarstvenici mogu uspjeti i napredovati unatoč preprekama. Kako poslovnu klimu za poduzetnike učiniti povoljnijom?

Dobitnici Zlatne kune najbolji su dokaz da je čovjek ishodište svakoga uspjeha i svih ideja. To nisu samo tvrtke koje su uspjele unatoč krizi, unatoč poduzetničkim nametima. To su organizacije koje su spremno prihvatile promjene na tržištu i nove uvjete suvremenoga poslovanja, koje su izašle iz zone komfora i kroz inovaciju i digitalizaciju uhvatile se u koštac s izazovima pred njima i nadmašile konkurenciju. I to je pravi put, unatoč vanjskim faktorima, moramo se uvijek oslanjati na vlastite snage i vlastitu inovativnost. I posljednje porezne reforme korak su u pravom smjeru. Učinci prethodne faze porezne reforme bili su vidljivi u povećanju proizvodnje, potrošnje i gospodarskog rasta, a da pritom nije narušen proces fiskalne konsolidacije, štoviše po prvi je puta ostvaren proračunski višak. Stoga se i od nastavka porezne reforme očekuju pozitivni učinci, osobito jer je porezno rasterećenje ovaj put dijelom usmjereno na smanjenje troška rada, odnosno na područje koje je gospodarstvenicima izuzetno važno jer djeluje na njihovu konkurentnost, a time na veličinu proizvodnje, poslovne rezultate i stoga mogućnost investiranja i novog zapošljavanja.

Kako ste zadovoljni ovogodišnjim pokazateljima u gospodarstvu, pokazuju li trendovi pomake na bolje?

Hrvatska ovu godinu završava relativno uspješno s nastavkom gospodarskog rasta uz rekordnu turističku sezonu, pozitivnim trendovima na tržištu rada uz znatno smanjenje stope nezaposlenosti, rastom plaća i potrošnje stanovništva, zadržavanjem uravnoteženog državnog proračuna pod okriljem porezne reforme, smanjenjem pokazatelja inozemne zaduženosti i javnog duga. Gospodarski rast na zdravim temeljima prepoznale su i rejting agencije povećavajući kreditni rejting zemlje blizu razine investicijskog s očekivanjem skorog povratka na tu razinu. Stoga bi cilj razvojne politike u narednoj godini trebao biti usmjeren na osiguravanje uvjeta za nastavak i ubrzanje gospodarskog rasta uz dinamičniju i dublju provedbu strukturnih reformi koje bi taj rast učinile održivim.

Posebno nas zanima vaše mišljenje o Vukovarsko-srijemskoj županiji i podatak da je izvoz gospodarstva u istoj porastao za čak 290 posto, odnosno u prošloj je godini iznosio nešto manje od 7 milijardi kuna, dok je u godini ranije bio na visini od 2,4 milijarde. Tu se posebno ističu Prvo plinarsko društvo d.o.o. iz Vukovara i Energia naturalis d.o.o., također sa sjedištem u Vukovaru, dok najviše zaposlenih imaju BOSO d.o.o. i DI Spačva d.d. iz Vinkovaca te Borovo d.d. iz Vukovara.

Činjenica je da upravo društva koja djeluju u sektoru opskrbe i distribucije plinom čine više od 75% izvoza Vukovarsko-srijemske županije i njihovo povećanje izvoza preko 6 puta u odnosu na 2016. godinu generiralo je ovakav rast ukupnog izvoza gospodarstva Vukovarsko-srijemske županije. Ako se izuzme ovaj sektor, gospodarstvo županije povećalo je svoj izvoz za oko 13%, ali u strukturi takvog povećanja, za koje svakako mislim da nije dugoročno dostatno za značajniji rast, kao najveći problem vidim stagnaciju izvoza prerađivačke industrije, odnosno njezin blagi pad za 1,1% u čemu dominira pad izvoza prehrambene industrije od čak 48,2%. Činjenica da tvrtke iz sektora prerađivačke industrije u pravilu imaju najviše zaposlenih govore o njihovom značaju za gospodarsku sliku županije. Samo se kroz novo zapošljavanje i rast plaća, a kao posljedica rasta produktivnosti i novih projekata, može pozitivno utjecati i na demografsku sliku, odnosno spriječiti daljnji odljev stanovništva.

Što očekujete od sljedeće godine kada je državna razina u pitanju, ali i ako gledamo samo našu županiju?

Važno je da u narednoj godini iskoristimo sve prilike koje nam pruža nastavak, mada nešto sporijim tempom, gospodarskog rasta u svijetu i EU. Očekujem još snažniju potporu mojoj Slavoniji; očekujem da ubrzamo reforme, da se strateški definiramo prema projektima te proizvodima i uslugama u kojima možemo biti konkurentni te da nastavimo raditi na izvozu, što je i jedan od strateških fokusa HGK. Premali smo da bismo se oslanjali na uspjeh samo unutar naših granica. Gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije raste iz godine u godinu, ali to još uvijek nisu one stope koje bih volio vidjeti. Naime, udio, po mom sudu, značajnih sektora kao što su prerađivačka industrija od oko 17,74% i IT sektora od manje od 0,5% u ukupnom gospodarstvu županije ukazuju da nisu do kraja iskorišteni značajni razvojni potencijali, kao niti mogućnost korištenja dostupnih EU sredstava za daljnji razvoj gospodarstva. Velik je potencijal i u području transporta i logistike gdje još uvijek nismo iskoristili potencijal luke na Dunavu. To je nešto na što kontinuirano ističemo kao našu geografsku prednost kroz gospodarske forume koje HGK organizira u zemlji i inozemstvu.