Vinkovci su bili domaćin 14. kongresa pilanara jugoistočne Europe, okupivši predstavnike pilanske industrije i šumarstva, proizvođače pilanskih tehnologija, kao i relevantnih institucija, jedinica lokalne samouprave te sektorskih udruženja. Raspravljalo se o mogućnostima poboljšanja sektora drvne industrije kao važnog segmenta hrvatskog gospodarstva, uz sektorsku krizu kao još uvijek goruću temu u Hrvatskoj, ali i Europi.
Ključno ograničenje, ističu analitičari, proizlazi iz zastoja građevinske industrije jer taj europski pokretački sektor još uvijek je u recesiji. Posljedično, tržište drvne sirovine i trupaca u Hrvatskoj i okolnim zemljama postaje poprilično zasićeno, istaknuto je na skupu.
Sektorski stručnjaci očekuju kako će se ipak pokrenuti glavna tržišta, a za domaću drvnu industriju to je tržište Italije, gdje završi 23 posto hrvatskog izvoza drvnih proizvoda, zatim slijedi Njemačka s 12,3, Austrija s 8,4 te Slovenija sa 7,1 posto. No, generalno gledajući, izvoz je u prvom, drugom i trećem kvartalu 2024. pao za 6 posto. Kako je rečeno, zabrinjavaju procjene austrijskih i njemačkih stručnjaka koje predviđaju daljnje pogoršanje postojećih gospodarskih prilika, dok Italija uglavnom usporeno funkcionira, čekajući opipljive tržišne signale tijekom jeseni.
Između ostalog, ovaj kongres je svakako pridonio i rješavanju problema koje je Hrvatskim šumama stvorilo veliko prošlogodišnje nevrijeme, zahvativši dijelove od Zagreba do Bjelovara, Nove Gradiške i sve do Vinkovaca odnosno područje Spačvanskog bazena, rekao je Ante Sabljić, član uprave društva Hrvatske šume.
„To je bio prvi put da se nešto u tako velikom obimu dogodilo u Hrvatskoj, znači, jedna velika prirodna nepogoda koja je srušila oko 4 milijuna kubika drvne mase na teritoriju cijele Republike Hrvatske. To je otprilike pet etapa odnosno sječivih masa na području uprave šuma Vinkovci. Time je stradalo oko 2 milijuna kubika najvrijednije drvne mase hrasta lužnjaka“, podsjetio je Sabljić.
S druge strane, ističe i jednu pozitivnu stvar, a to je vrlo dobar urod žira. Hrvatske šume otkupile su čak 3 milijuna kilograma s kojima uskoro kreću u sanaciju uništenih dijelova.
„Tamo gdje nam je totalno povaljena drvna masa, gdje je više nema, mi ćemo zasaditi žir i s time će nastati nova mlada šuma – to je zadatak Hrvatskih šuma, da održivo gospodarimo tim šumama i da saniramo posljedice prirodnih nepogoda“, podvlači Sabljić.
Ivan Ambroš, direktor Centra kompetencija za istraživanje i razvoj, smatra kako Vinkovci imaju apsolutno pravo biti domaćin ovakvog jednog okupljanja, s obzirom da se Spačvanski bazen, najveće šumsko bogatstvo u Republici Hrvatskoj, nalazi upravo u njihovoj neposrednoj blizini.
„Naš vrijedni prirodni potencijal, naš slavonski hrast, jednostavno zavrjeđuje vrhunska znanja i vrhunske tehnologije kako bismo ga mogli pametno i održivo koristiti. I zato je jako važno da kontinuirano radimo na povezivanju sa znanstveno-istraživačkim institucijama, s drugim partnerima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske kako bismo mogli pametnije i održivije koristiti našu šumu. Drugim riječima, da šume ima sve više i više, a da mi istovremeno imamo sve više finalnih proizvoda i dodanu vrijednost“, pojasnio je Ambroš.
Prisutne je uvodno pozdravio i zamjenik vinkovačkog gradonačelnika Josip Romić.
„Ovo je idealna prilika za razmjenu ideja, iskustva, ali i pozitivnih primjera iz prakse, jer dobro znamo da naše gospodarstvo jako ovisi o drvnom sektoru. Bez lažne skromnosti, Vukovarsko-srijemska županija bogata je hrastom lužnjakom iz spačvanskog bazena, koji je jedan od najvećih prirodnih resursa u ovom dijelu Evrope. Siguran sam da smo kroz ovu konferenciju uspjeli razmijeniti tehnologije i tehnološke procese kojima ćemo unaprijediti pilane i drvnu preradu. Važno je na ovakav način sklopiti i određene kontakte, partnerstva, unaprijediti proizvodnju i samim time pozicionirati naš proizvod na tržištu“, poručio je Romić.
