Na današnji dan prije sedam godina, pažnja cijele Hrvatske bila je usmjerena na sami istok države. Velike količine vode, koje su se tog proljeća slijevale uslijed topljenja snijega u Alpama te pojačane obilne kiše koje su natapale čitavu jugoistočnu Europu, izazvale su katastrofalnu poplavu županjske Posavine. Tisućljetni vodostaj Save koji je dosegnuo 1193 cm uzrokovao je puknuće nasipa na dva mjesta, u Rajevom selu i Račinovcima, gotovo u isto vrijeme, iako su međusobno udaljeni oko 25 kilometara.
Tog 17. svibnja u 14,00 sati, zbog podizanja vode i širenja korita rijeke Save, započela je evakuacija stanovništva Cvelferije. Zbrinuti su stanovnici naselja Babina Greda, Štitar, Županja, Bošnjaci, Posavski Podgajci, Rajevo Selo, Gunja, Đurići i Račinovci koji su prvotno odbijali biti evakuirani zbog čega su policija i snage civilne zaštite cijelo popodne i noć obilazili ugrožena naselja. Nedugo nakon pucanja nasipa voda je potpuno zarobila navedena mjesta, a Gunja je, zbog svog položaja, odnosno najniže točke nadmorske visine, najviše stradala. Neke su kuće, ovisno o položaju bile i potpuno potopljene, a na nekim dijelovima voda je bila duboka i preko 2 metra. Tijekom noći otkriveno je da će voda ugroziti i Vrbanju, Drenovce i Bošnjake te je do jutra usvojen prijedlog o nužnosti branjenja navedenih područja. U nedjelju, 18. svibnja, kada je vodostaj Save bio 1160 cm te je nastavio opadati, župan Božo Galić donio je odluku o utvrđivanju druge crte obrane i tom je odlukom spriječeno daljnje plavljenje naselja. Vodni se val, presijecanjem cesta na četiri mjesta i korištenjem riječnih i kanalskih tokova, preusmjerio ka šumama Spačvanskog bazena. Za radove na obrani nasipa i utvrđivanju druge crte obrane ugrađeno je preko 1.000.000 vreća pijeska, 3.000 m³ kamena, 26.000m³ pijeska i preko 2.700 jumbo vreća. Najzaslužniji za obranu naselja od poplava bili su hrvatska vojska i policija, vatrogasci, Crveni križ, Hrvatska gorska služba spašavanja kao i brojni stanovnici Vukovarsko-srijemske županije i cijele Hrvatske.
Prvi je udar bio najgori i, na žalost, ugasio je dva ljudska života. Sava je u Rajevo selo prodrla nešto više od 150 metara od obiteljskih kuća Franje Šoltese i Ruže Sirotković, koji su bili nemoćni pred naletom vodenog vala. Nesretnog Franju Sava je odnijela s ograde uz koju je stajao, dok je Ruža život izgubila u svome domu dok je sa sinom Petrom pokušavala spasiti nešto stvari iz poplavljene kuće. Oni su ujedno i jedine izravne žrtve poplava u istočnoj Slavoniji, dok je indirektnih žrtava bilo više. U Gunji se 14 – godišnji dječak ugušio ugljičnim monoksidom iz isušivača kojim su se sušili mokri zidovi u kući, a dvoje je ljudi počinilo samoubojstvo.
Iz poplavljenih naselja evakuirana je 8.951 osoba i 9.148 životinja. Na više od 7.500 objekata utvrđena je materijalna šteta veća od 1,2 milijarde kuna, troškovi privremenog smještaja i osnovnih životnih potreba iznosili su više od 13 milijuna kuna, dok su na usjevima zabilježene štete od 55 milijuna kuna. Ukupna materijalna šteta od poplava na području županjske Posavine procjenjuje se na preko 1,7 milijardi kuna.
Novcem iz državnog proračuna u međuvremenu je obnovljena ili novoizgrađena većina uništenih objekata. No, ovaj kraj, unatoč tome, nikada se nije potpuno oporavio od katastrofe koja ga je zadesila. Određeni postotak stanovništva nikada se nije vratio u svoje domove, što potvrđuje činjenica da danas u Gunji ne živi više od 2.500 ljudi, što je 1.200 manje u odnosu na 2011.
Mještani poplavljenih sela čekali su nešto manje od pet godina odgovor na pitanje tko je krivac za puknuće nasipa. U prosincu 2018., nakon završetka istrage, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku odbacilo je svih 2.467 kaznenih prijava fizičkih i pravnih osoba protiv nepoznatih počinitelja uz obrazloženje kako nije utvrđena odgovornost „krivca” jer je do pucanja nasipa došlo zbog iznimno visokog vodostaja Save koji je bio daleko iznad normativnih hidrauličnih opterećenja za koje je nasip građen.
