Lijekovi, namirnice, cigarete, alkohol, odjeća, gorivo… Nema toga po što Slavonci ne idu „preko“. Kako i ne bi kada u susjednoj Bosni i Hercegovini kao strani državljani kupujemo 17 posto jeftinije, kolika je jedinstvena stopa PDV-a. Uz pravo na povrat poreza, bez ikakve sumnje kupovina je ondje isplativija.
Glas Slavonije istražio je stoga kolika je bila blagdanska potrošnja Slavonaca preko Save i to na temelju podataka o broju odobrenih zahtjeva za povrat PDV-a za kupljenu robu koju su strani državljani u prosincu iznijeli izvan carinskog područja BiH, a koje su Glasu Slavonije dostavili iz Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu suradnju Uprave za indirektno oporezivanje u BiH. Na ukupno šest graničnih prijelaza koji vode prema Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji Slavonci su prošlog mjeseca podnijeli 9043 zahtjeva za povrat PDV-a na kupljenu robu u ukupnom iznosu od tri milijuna konvertibilnih maraka (KM).
Novinarka Marija Lešić Omerović piše kako je riječ o nešto više od 1,5 milijuna eura (prema srednjem tečaju HNB-a jedan je euro 1,96 KM). Kao i obično, po broju zahtjeva i potrošnji prednjačio je granični prijelaz Orašje, jedan od najfrekventnijih u BiH, gdje je podneseno 2930 zahtjeva za povrat PDV-a. Vrijednost kupljene robe pokazuje da su stanovnici Županje i okolnih sela te vinkovačkog i otočkog kraja u šoping-centrima na oraškom području u prosincu potrošili gotovo milijun konvertibilnih maraka. Prema iznosu potrošnje slijede prijelazi Brčko s 593.000 KM, Šamac s 578.000 KM, Gradiška s 563.000 KM, Brod s 264.000 KM, a najmanja vrijednost zabilježena je na prijelazu Donji Svilaj – približno 32.000 eura.
Važno je reći i kako limit za unos robe iz BiH bez carine PDV-a i trošarine u cestovnom prometu iznosi 300 eura (150 eura za osobe mlađe od 15 godina). Putnici mogu unijeti 16 litara piva, 4 litre vina, 40 cigareta, 50 grama duhana, a kruha, kolača i slastica koliko žele. Meso, mlijeko i njihovi proizvodi nisu dopušteni, riba i proizvodi ribarstva ograničeni su na 20 kilograma po osobi, a ograničen je i unos meda i jaja.
Milijunski iznosi koje na oraškom području godišnje ostavljaju Slavonci bio je jedan od aduta kojima je Orašje izborilo izuzeće od primjene zakonske odredbe o neradnoj nedjelji. Kako piše Glas Slavonije, stupanjem na snagu novoga zakona, nedjelja, 17. studenoga 2024., bila je prva neradna za trgovce u Federaciji BiH, no trgovine na oraškom području nakon samo mjesec dana ponovno su otvorile vrata. Naime, Vlada FBiH uvažila je argumente gradskog vijeća Orašja da će im neradna nedjelja napraviti ekonomske poremećaje i negativno utjecati na proračun.
Trgovinu su istaknuli kao jednu od najvažnijih gospodarskih grana koja pridonosi razvoju, zaposlenosti i opstojnosti, pozvali su se i na zemljopisni položaj, ali i na to da se u ovom pograničnom gradu godinama opskrbljuju Slavonci. Prema dostavljenim podacima, na graničnim prijelazu u Orašju u 2024. godini podneseno je 38.116 zahtjeva za povrat PDV-a na kupljenu robu u vrijednosti od 12,7 milijuna KM (približno 6,6 milijuna eura). Na svih šest prijelaza u BiH koji vode prema slavonskim županijama u prošloj je godini podneseno ukupno 108.965 zahtjeva za povrat PDV-a na robu kupljenu u vrijednosti od približno 36,5 milijuna KM (18,6 milijuna eura).
