Arheološki park Sopot čini šest kućica rekonstruiranih prema nalazima s toga lokaliteta. Postavljene su prije više od 20 godina i vremenom su oronule jer su građene od prirodnih materijala kojima je potrebna obnova. Posao već neko vrijeme obavlja Udruga čuvara starih zanata iz Karanca, a do sada su zadovoljni učinjenim u što će se uskoro moći uvjeriti izletnici i ostali posjetitelji popularnog izletišta nadomak grada.
Čuvari starih zanata u svojim referencama imaju i Akademiju blata koja se svake godine održava u Karancu, a rade i u drugim mjestima gdje je potreba restaurirati objekte od blata i drugih tradicijskih materijala poput ovih u Arheološkom parku Sopot na blagoj uzvisini pokraj Bosuta.
“Osnova za obnovu zidova ovih kućica su materijali od zemlje, dakle, blata, slame i pljeve. Ove godine smo malo proširili znanja i počeli raditi i obnovu krova od trske. Preuzeli smo rekonstrukciju sopotskih kuća i to je dosta zahtjevan posao. Dvije su pletene prućem pa smo to obložili blatom, a četiri su na tesanu građu pa smo ih ožbukali iznutra, a na proljeće ćemo staviti još jedan ili dva sloja, nakon što se blato dobro osuši kako bi primilo nove slojeve. Radimo s originalnim, prirodnim materijalima jer naselje je na originalnoj lokaciji gdje je i nekada bilo, ovdje na uzvisini, uz rijeku. Ljudi su u to vrijeme, prije 5 ili 6 tisuća godina stvarno znali izabrati povoljno mjesto gdje će živjeti. Na ovaj posao smo poveli 20 osoba, članova naše udruge i neki su se po prvi put susreli s ovim materijalima, a neki su već s njima radili, usavršili tehniku i imaju iskustva pa ih prenose na one koji još uče. Nama nije važno samo napraviti posao već je bitnije da netko uvijek nešto novo nauči i to primjenjuje dalje jer samo se tako stari zanati mogu održavati. Ovo se ne može učiti u školi, na fakultetu, nema više zanatlija koji ovo rade. Zapravo ima jedan, Zoltan Barnaki iz Budakovca koji se bavi trskom i koji je i nas učio i mislim da smo bili dobri učenici. Vjerujem da će, kada na proljeće završimo posao rekonstrukcije, Sopot imati lijepu ponudu, a za Muzej i Grad Vinkovce značajan sadržaj koji otvara velike mogućnosti,” kaže Vladimir Škrobo – Bajo, voditelj Akademije blata i Udruge, istinski zaljubljenik u starine, dodajući kako na proljeće nastavljaju raditi izvana i ostalo što treba, jer radovi se obavljaju pod ingerencijom Gradskog muzeja.
Ovaj eponimni lokalitet sopotske kulture iz mlađeg je kamenog doba neolitika i datira iz vremena 5 000 godina prije Krista, a naziv „sopotska“ datira iz 1971. godine po spomenutoj kulturi zahvaljujući Vinkovčaninu, arheologu Stojanu Dimitrijeviču. Višeslojno je utvrđeno naselje okruženo jarkom napunjenim vodom i prostire se na površini 113 puta 98 metara, a sustavna arheološka istraživanja provodi Arheološki odjel vinkovačkog Gradskog muzeja.
