Nakon domaćeg poraza od Osijeka u posljednjem kolu jesenske dionice, MNK Vinkovci – Učilište Studium porazom na Lapovcima otvorili su i nastavak sezone. U odlično popunjenoj lapovačkoj dvorani Brođani su slavili s 5:0.

Domaći su pružili jednu blijedu partiju, dok su Brođani iskoristili ponuđene prilike. Prvo poluvrijeme završilo je s 0:0, a najviše se istaknuo Jelinić koji je imao nekoliko odličnih obrana. U prvom dijelu smo ubilježili i dvije vratnice. Prvo su okvir gola zatresli gosti u 14. minuti, a potom je Ležaić u posljednjoj minuti prvog dijela nakon dobro složene akcije pogodio stativu.

U nastavak utakmice Vinkovčani ulaze puno bolje i imali su tri sjajne prilike. Na samom startu zaprijetio je Haluška koji je ostao sam na gostujućeg vratara, ali nije uspio poslati loptu u mrežu. Potom je pokusao Tin Jurić koji promašuje s nekoliko metara. Haluška je ponovno bio opasan, no njegov udarac je odsjeo na vratnici.

Nakon uvodnog pritiska domaćih, Brođani u 28. minuti dolaze u vodstvo. Na dva razlike gosti odlaze u 33. minuti. Vinkovčani su bezuspješno pokušavali doći do zgoditka, probalo se i igračem-vratarom, ali nije išlo. Takav rizik na kraju je rezultirao dvama pogocima. U posljednjim trenucima ogleda Ležaić je imao mrtvu šansu za počasni pogodak koju nije iskoristio. Nakon sjajne serije pobjeda na domaćem terenu, MNK Vinkovci su upisali drugi poraz u nizu. U idućem kolu Plavi će biti slobodni, a potom slijedi domaći sraz protiv Nove Gradiške.

Dodajmo, kako su i juniori odigrali svoj utakmicu u kojoj su svladali Našice s visokih 13:3.

A sad čitam! – jednogodišnji je projekt započeo u travnju prošle godine, na inicijativu voditeljica Županijskog stručnog vijeća Senije Komić i Mirele Klarić.

Cilj je utvrditi čitateljske navike učenika viših razreda, razvoj njihove međusobne suradnje kroz susrete online i uživo, poticanje čitanja, razmjena čitateljskog iskustva i znanja. Voditeljice su predstavile svoje ideje kroz projekt pokrenut na eTwinningu, a njihove su ideje naišle na plodno tlo.

Naime, u vremenima kada je tehnologija preuzela primat čitanju, a sve više problem predstavlja i nedostatak koncentracije, mentorice su odlučile mijenjati pristup kako bi čitanje ponovno učinili zanimljivim.

Prethodno su proveli veliku anketu na razini županija, a koja je imala za cilj istražiti navike i aktivnosti učenika u slobodno vrijeme.

“Anketu su ispunila 1321 ispitanika iz 25 škola. Iz uvodnog dijela ankete saznajemo kako mladi vole najviše vremena provoditi družeći se s prijateljima, njih 75%. Žalosti činjenica kako 49% ispitanika troši svoje vrijeme igrajući igrice, a samo njih 18% rado čita knjige u slobodno vrijeme. Kada je riječ o važnosti čitanja, 87% učenika čitanje smatra važnim. Dok većina njih ne zna objasniti zašto je dobro čitati, nadahnjuje odgovor jednog učenika; „Čitanje je važno zbog toga što se čitanjem proširuje rječnik osobe koja čita, ona postaje mnogo inteligentnija te racionalnija i učinkovitija u rješavanju problema i situacija“, ističe jedna od sudionica na projektu, učiteljica Mirjana Džakula iz OŠ Slakovci dodajući kako su mladi bili vrlo motivirani pri izricanju svojih stavova i razmišljanja.

Ispitanici priznaju kako njih 67% povremeno ili rijetko čita knjiga, a 25% ne čita nikada. Knjigu su zamijenile društvene mreže i videoigre. Kako bi privukli pozornost učenika, učitelji su iskoristili njihove digitalne kompetencije u tumačenju književnih djela.

“Mnogim se projektnim aktivnostima spajaju digitalne vještine učenika s omiljenim knjigama. Učenici izrađuju postere u canva alatu odgovarajući na pitanje zašto čitaju, stvaraju personaliziranu foto knjigu s omiljenim knjigama, izrađuju memeove s citatima i to su samo neke aktivnosti u kojima su pokazali svojim vršnjacima kako druženje s knjigom ne prestaje kada je pročitamo”, ističe Džakula.

Nadu ulijeva podatak da 54% ispitanika mjesečno čita 1-2 knjige, od toga njih 80% do knjiga dolaze posudbom u knjižnici, a 23% učenika kupuje knjige koje želi čitati. Ispitanici najviše čitaju pustolovne romane (51%), a nakon toga popularno-znanstvene (38%).

Zanimanje za lektiru i dalje je dvojbeno pa veliki broj učitelja i knjižničara posljednjih godina trudi se učenicima izabrati zanimljive, novije i čitljivije naslove.

“Pomalo zabrinjava priznanje ispitanika da 76% čita lektiru jer mora, a tek 21% jer voli čitati. Ono što veseli je priznanje učenika da 75% piše dnevnik čitanja samostalno dok ih 18% ponekad prepiše od drugih ili s Interenta”, kaže.

Ipak i kod mladih se usmena preporuka pokazala jednom od dobitnih kombinacija. Priznaju, na čitanje ih češće potiče preporuka prijatelja pa je jedan od zadataka projekta bio je snimiti proljetnu video razglednicu. Učenici su trebali ukratko predstaviti omiljenu knjigu te pročitati dio koji im je najzanimljiviji i to sve napraviti u prirodi. Poslane su videozapise učitelji objedinili te stvorili zajedničku književnu turističku kartu.

Dobrom knjigom mladi ocjenjuju onu u kojoj uživaju čitajući (69% ispitanika) jer tada nauče nešto novo (50% ispitanika), 68% njih privući će zanimljiva tematika dok njih 50% jer ih je knjiga nasmijala i razvedrila.

Časopisi su još gore prošli u anketi jer ih svega 46% učenika povremeno čita, a 43% nikada. Oni koji ih čitaju uglavnom to čine jer ih zanima određeno područje – sport, film ili glazba. Mladima je, glavni izvor informacija za istraživački rad internet i to za njih 55%, a svega 6% koristi enciklopedije i priručnike.

Ovim se projektom pokazalo kako samo malo drugačiji pristup knjigama i poticanju čitanja pozitivno utječe na djecu.

“Učitelji i knjižničari uključeni u projekt pružili su svojim učenicima mogućnost da istraživanjem i pronalaženjem podataka razvijaju svoju osobnost i rastu u emocionalnom, intelektualnom i društvenom smislu. Istovremeno su pokazali da vode računa o svojim učenicima jer nema dvojbe da dijete koje čita stvara sebi bolju poziciju u društvu razvijajući kritičko razmišljanje te bolje prosuđuje u donošenju važnih životnih odluka,” zaključuje učiteljica Mirjana Džakula nakon okončane prve aktivnosti projekta.

Protekla godina za vinkovačku Drvnu industriju Spačva bila je izuzetno uspješna. Završila je prihodom većim od 260 milijuna kuna od čega je 75 posto izvoz, a ostalih 25 posto ostvareno je na domaćem tržištu, rekao je na temu poslovnih rezultata u 2021. godini novi predsjednik Uprave Društva Vladimir Bataković.

Podsjetimo, tvrtka Pervanovo švedskog poduzetnika hrvatskog podrijetla Darka Pervana, u lipnju je kupila 98,6 posto dionica vodećeg hrvatskog drvoprerađivača za 40 milijuna eura. Tijekom posjeta Spačvi novi je vlasnik izrazio zadovoljstvo najnovijom akvizicijom. “Zadržana je vrijednost koju je Spačva imala u tom trenutku, a imala je zaliha 80 milijuna kuna te 50 milijuna kuna na računu. Dakle, zatečena vrijednost robe i novca u Spačvi iznosila je oko 18 milijuna eura,” rekao je tada Pervan uz najavu nastavka modernizacije preuzetih pogona i ulaganja u suvremenu tehnologiju.

Foto: Spačva d.d.

“Ne možemo pričati o planu za jednu godinu nego o planu u idućih deset godina što uključuje povećanje broja zaposlenih, desetke milijuna eura ulaganja u nova postrojenja i tehnologije, automatizaciju i implementaciju novih proizvoda u odnosu na današnji proizvodni program. Budući da je Spačva veliki sustav, teško je u šest mjeseci napraviti značajne promjene te za bilo kakvu promjenu treba vremena, a to uključuje upoznavanje sustava, ljude, potencijale, analize postojećeg poslovanja i buduće planove”, osvrnuo se novi direktor Bataković naglašavajući potrebu dugoročnog planiranja.

Kad je riječ o izvozu, podsjeća kako on uključuje prodaju furnira, peleta, podova i ulaznih vrata na tržišta Italije, Srbije, Rumunjske, Francuske i drugih zemalja Europske unije. Od novih proizvoda u planu su oplemenjene širinski i dužinski lijepljene ploče, lamele za podove woodura furnir, klik namještaj te niz novih proizvoda, najavljuje predsjednik Uprave naglašavajući veliku podršku od središnjice, R&D centra u švedskom Vikenu. Spačvina najveća prednost je kvalitetna sirovinska baza, odnosno ugovor s Hrvatskim šumama o redovitoj opskrbi trupcima. Vinkovčani svakodnevno svjedoče o barem desetak teških tegljača koji natovarene trupce dovoze u krug tvornice iz slavonskih, spačvanskih šuma.

Foto: Spačva d.d.

Foto: Spačva d.d.

“U našim dugoročnim planovima Spačva je “točka na i” što se tiče akvizicija i dodatnih širenja, premda, nikada se ne zna. Time smo osigurali dovoljne količine sirovine za sve naše buduće proizvode koji se mjere u milijunima kvadrata podova i drugih gotovih proizvoda”, zaključuje Bataković.

Dodajmo kako je, osim DI Spačva d.d., švedsko-hrvatski poduzetnik vlasnik i tvrtke Bjelin, nastale nakon preuzimanja Tehno drva s pogonima u Bjelovaru i Ogulinu gdje je imao i velike investicije, te Tvornice furnira Otok. Do 2030. namjeravaju završiti sve investicije i od tada će se potpuno posvetiti dnevnom poslovanju. Već 2025. plan je okončati prvu fazu proizvodnje novih podova i integrirati proizvodne procese.

Foto: Spačva d.d.