Gotovo svakoga dana na gradskim ulicama susretnemo vozilo žute boje, s plavim svijetlima i sirenom, koje juri kraj nas kako bi spasilo nečiji život. Voze ga borci naše svakodnevice, hrabri ljudi, naši spasitelji čija žrtva nerijetko ovisi o samo jednoj sekundi. Zato kada vidite plava rotirajuća svjetla stisnite kočnicu, maknite pogled s mobitela, stanite sa strane i pustite ih, jer upravo ta sekunda koja je nama nebitna nekome znači život. Sretan Nacionalni dan hitne medicinske službe!
Današnji podaci govore da tim HMS-a na mjesto događaja dolazi u roku od 10 minuta od poziva u urbanim mjestima, a u roku od 20 u ruralnim područjima u 80 posto slučajeva. Velik je njihov doprinos u svim krizama, osobito u ovoj s kojom se borimo posljednjih godinu dana, a u usprkos svim turbulencijama koje je uzrokovao covid-19, zdravstveni sustav uspješno odolijeva svim iskušenjima i svakodnevno pokazuje svoju snagu.
Međutim, to ne znači kako u sustavu i dalje nema problema, a Nacionalni dan hitne medicinske službe idealan je način da se na njih i podsjetimo. Danijel Šota, predsjednik Hrvatske udruge djelatnika hitne medicinske pomoći, napominje kako je, unatoč brojnim zahtjevima za reorganizacijom hitne službe, malo toga ostvareno. Kako kaže, previše je politike, a premalo rada i koordinacija zavoda s državom.
“Nakon svih ovih godina pokazalo se da ne ovisimo o državi, nego o županijama koje pomažu svoje hitne službe, ovisno o sredstvima kojima raspolažu. To znači da bogatije županije imaju više mogućnosti za stvaranje timova, kupovinu novih automobila, stručne opreme i svega onoga što koristimo u radu. Prilikom osnivanja udruge naglašavao sam, a to radim i dalje, da je svaki život u Hrvatskoj jednako vrijedan. Ne može se dogoditi da život u nekom većem ili bogatijem gradu vrijedi više nego drugi”, napominje Šota dodajući se zbog toga u različitim dijelovima Hrvatske ne radi po istom principu, što je jako loše. To se, primjerice, najviše vidi po Sanitetu koji je negdje pri domovima zdravlja, a negdje je ostao pri zavodu.
Jedan od najvećih pokušaja reorganizacije Hitne službe dogodio se prije tri godine kada je Ministarstvo zdravstva oformilo stručan tim u kojemu je bio i Šota. Tada je izrađen strateški dokument koji još uvijek nije ugledao svjetlo dana, no iz Udruge se nadaju kako će ga uskoro izvaditi iz ladice, osobito jer ministar često naglašava koliko je nužna reorganizacija – troškovi su preveliki, a djelatnici su, uz redovne obaveze, zatrpani i poslom koji ne moraju raditi. Ljudi se jednostavno nemaju gdje i kome javiti, pa sve skupa pada na leđa hitne pomoći.
Šota napominje kako se neujednačenost u radu pokazala i u vrijeme korone. Sve hitne službe u Hrvatskoj nisu zauzele jednak stav na koji se način nositi s izazovima epidemije, pa tako primjerice nisu znali čija je zadaća prevoziti oboljele pacijente – hitne službe, saniteta ili nekog drugog? Isto tako, mučilo ih je i čišćenje i organizacija dezinfekcije vozila i osoba, neki su to dogovarali sa stručnim službama, dok su neki to sami morali obavljati.
“Mi u Vinkovcima nismo zauzeli jasan stav o zadaćama i mislim da smo to mogli bolje organizirati, pogotovo nakon što smo već prošli fazu iznenađenja. To traje već godinu dana, upoznati smo sa svime i trebali smo se brže prilagoditi izazovima i pokrenuti bolji sustav rada. Međutim, problem je što nemamo jedan univerzalni stav, da netko u državi kaže na koji način radimo, pa makar on bio i pogrešan. Ovako je sve po županijskim organizacijama što je jako loše”, upozorava Šota.
Najveća zapreka je i dalje ta što djelatnici HMS-a nemaju skraćeni radni vijek. To je terenski rad, posao koji je jako stresan i psihofizički naporan, pa se na tom radnom mjestu ne može biti dovijeka. Prije tri godine organiziran je i veliki prosvjed kada je službi obećano da će se o tome razmišljati, no sve je ostalo na tome. “Ništa se nije dogodilo, djelatnici umiru na radnim mjestima i ne znam do kad će ovo trajati”, ističe Danijel Šota.
Stanje u Vukovarsko-srijemskoj županiji relativno je dobro
Središnje obilježavanje Nacionalnog dana HMS-a drugu godinu za redom održava se u online obliku gdje djelatnici HMS-a upoznaju građane s postupcima pružanja pomoći, koji uvelike mogu pridonijeti boljem zdravstvenom ishodu oboljele ili ozlijeđene osobe. Obilježavanje je započelo videokonferencijom na kojoj je sudjelovao i župan Božo Galić koji je rekao kako se naša županija proteklih godina pokazala kao jedna od boljih županija u pogledu uspješnog provođenja predviđenih reformi hitne medicinske službe.
Tako su u 2020. godini dva nova vozila hitne medicinske službe ukupne vrijednosti 1.070.000 kuna uručena Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije, a financirana su županijskim decentraliziranim sredstvima. Vozila su u potpunosti opremljena sukladno propisanim Standardom za vozila i vanjskog izgleda vozila za obavljanje djelatnosti izvanbolničke hitne medicine.
U tijeku je i projekt izgradnje nove zgrade Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije u Vukovaru za koju je, za prvu fazu izgradnje Vukovarsko-srijemska županija osigurala 1.700.000 kuna, a faza je uspješno dovršena u 2020. godini. Projekt se trenutno nalazi u II. fazi provedbe, odnosno postupku javne nabave čija je procijenjena vrijednost 2.416.000,00 kuna bez PDV-a. Nova zgrada imat će bruto površinu 418 kvadratnih metara i sadržavat će sve potrebne prostorije za pacijente i djelatnike, kao i garažu za vozilo hitne medicinske službe.
