U Slavoniji ima dovoljnih zaliha krvi svih krvnih grupa

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu zbog malih zaliha nekoliko krvnih grupa u listopadu je uputio je apel darivateljima krvi. Kakva je situacija sa zalihama krvi na našem području doznajemo u Kliničkom zavodu za transfuzijsku medicinu Kliničkog bolničkog centra Osijek.

Banka krvi KBC-a Osijek odnosno Regionalni transfuzijski centar Osijek, opskrbljuje sedam bolnica u regiji: KBC Osijek te bolnice Vukovar, Vinkovci, Našice, Virovitica, Slavonski Brod i Nova Gradiška.

“Trenutačno raspolažemo s dovoljnim zalihama krvi svih krvnih grupa, ali i mi smo se našli u situaciji da smo imali minimalne pa i kritične zalihe, osobito krvne grupe 0 i A. Bolest, nesreća, ne pitaju jesmo li usred COVID pandemije ili nismo i mi i dalje imamo situacije kada su potrebne izuzetno velike količine krvi za jednog pacijenta. S druge strane zbog specifične epidemiološke situacije odaziv davatelja nešto je manji. Puno ljudi je u samoizolaciji. Isto tako, nemamo akcije u srednjim školama i fakultetima, a to nam je vrlo značajan izvor davatelja. Ipak, s jednom komunikacijom, s odličnom suradnjom kao što je to s Crvenim križem Vinkovci i svim drugim društvima, probamo nadoknaditi taj određeni manjak. Moramo se prilagoditi situaciji i naći način kako osigurati dovoljne zalihe krvi jer za sada nema drugog lijeka u teškim prometnim nesrećama, teškim kliničkim stanjima, teškim operativnim zahvatima, nego što su krv i krvni pripravci”, ističe prof. prim dr. sc. Marina Samardžija, predstojnica Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu KBC-a Osijek,

Zato i iz Crvenog križa i iz Zavoda za transfuzijsku medicinu ide stalan poziv postojećim i novim davateljima krvi da se odazovu akcijama.

“Sve osobe koje su zdrave, koje su punoljetne pa do negdje 65 godina, mogu se javiti u naš Klinički zavod za transfuzijsku medicinu u KBC-u. Ponedjeljkom i petkom radimo prijepodne, utorkom i četvrtkom poslijepodne, a srijedom cijeli dan do 19 sati. Dakle, nastojali smo se prilagoditi davateljima s obzirom na njihovo radno vrijeme. Također, imamo organizirane akcije svaki radni dan. Jedna naša terenska ekipa, primjerice, ima preko 470 izlazaka na teren tijekom godinu dana. Tako da smo vrlo često i u Vinkovcima i okolici”, ističe prof. Samardžija.

Tako građani mogu doći na neku od planiranih akcija ili se uputiti u Zavod u Osijeku. U svakom slučaju moraju biti punoljetni i osjećati se dobro, biti zdravi.

“Kada je riječ o zdravstvenom stanju davatelja, mi to i provjeravamo. To je dobro i za davatelje i u našoj službi mi moramo voditi računa ne samo o zdravlju primatelja nego i o zdravlju davatelja, dakle i jednih i drugih. Davatelj ispunjava jedan upitnik s pitanjima koja su koncipirana upravo tako da možemo provjeriti je li pogodan za davanje krvi, da se ne naškodi njemu niti onom tko će primiti krv. Prolazi liječnički pregled i onda može pristupiti davanju krvi”, ističe prof. Samardžija.

A broj građana koji su spremni darivanjem krvi nekome spasiti život velik je. Posebno je to karakteristično na vinkovačkom području gdje se redovito premašuje godišnji plan prikupljanja krvi.

“Zaista moram reći, i to sam se u mojoj dugogodišnjoj karijeri i praksi osvjedočila nebrojeno puta, kada smo davateljima uputili apel, uvijek smo imali odaziv. Apel je jedna krajnja mjera koju nastojimo na bilo koji način izbjeći, ali ponekad su okolnosti takve da se to ne može izbjeći, kada se otkazuju hladni operativni programi i kada imamo dovoljnih zaliha krvi samo za slučaj kada je ugrožen nečiji život. I svaki put kada smo se javili građanima i kada smo ih informirali kakva je situacija, moram reći da su ljudi zaista bili empatični i uvijek smo imali dobar odaziv. Važno je da mi stalno budemo u kontaktu s građanima, moramo ih izvijestiti kakva je situacija, ali moramo im i zahvaliti kada zajedničkim naporima poboljšamo situaciju jer, nemojmo zaboraviti, svi smo mi potencijalni primatelji krvi, a bolesnicima darovana krv znači vraćanje zdravlja, a ponekad stvarno znači i vraćanje u život”, ističe prof. Marina Samardžija.