U središnjem gradskom parku ispred zgrade u kojoj se danas nalazi Uprave šuma Podružnica Vinkovci večeras je održan program u povodu velike 150. obljetnice osnutka Brodske imovne općine sa sjedištem u Vinkovcima, a organizirali su ga Državni arhiv u Vukovaru – Arhivski sabirni centar u Vinkovcima i udruga Vinkovački šokački rodovi.
“Brodska imovna općina – Granato stablo dubokog korijenja” bio je naziv javnog razgovora u kojemu su sudjelovali dr. sc. Anica Bilić, mr.sc. Ljubica Gligorević, mr.sc. Zlatko Virc i Petar Elez, viši arhivist. Program je moderirala Milka Vida, a u glazbenom dijelu nastupio je TS “Salaš”.
U ime Vinkovačkih šokačkih rodova pozdravio je Zvonimir Liščić, predsjednik.
“Kada se kaže Brodska imovna općina – to je naše. To su Šokci, domicilno stanovništvo, tradicija, običaji. Zato smo s Državnim arhivom u Vukovaru željeli obilježiti ovu veliku obljetnicu i podsjetiti na taj dio naše povijesti“, istaknuo je Liščić.
Nakon razvojačenja Vojne krajine (1871.), moglo se čuti, izdan je zakon po kojemu su graničari dobili u vlasništvo polovicu svih krajiških šuma, a udruženi su u imovne općine koje su skrbile o uzgoju i iskorištavanju šuma te podmirivale članstvo građevnim i ogrjevnim drvom i na druge načine. Značajan je njihov doprinos, posebice Brodske imovne općine, gospodarskom i kulturnom razvoju.
Kada je riječ o Brodskoj imovnoj općini govorimo o jednom prevažnom arhivskom fondu za istraživanje povijesti šumarstva na području Vinkovaca i ovoga dijela bivše Vojne granice, kazao je Petar Elez, ravnatelj DAVU.
“U kontekstu arhivskog fonda i dokumenta koji su važni za povijest šumarstva na razini Republike Hrvatske, to je jedan od najbolje sačuvanih arhivskih fondova te vrste“, istaknuo je Elez.
Termin imovna općina bio bi adekvatan terminu društvo ili udruga, kazao je uvodno povjesničar mr.sc. Zlato Virc, pojašnjavajući i zašto Brodska, a ne Vinkovačka imovna općina.
“Šumskim zakonom iz 1832. godine precizirano je koje pravo u odnosu na šume imaju krajišnici, samo krajišnici, znači ratnici. A kada je ukinuta Vojna krajina zakonom je propisano osnivanje imovnih općina, udruga krajišnika ili graničara s nazivom prema nazivu vojnog sjedišta, a ovdje je bilo sjedište sedme Brodske pukovnije. A Brodska, a ne Vinkovačka pukovnija, bila je zato što su pukovnije dobivale nazive po mjestima tvrđava, a tvrđavu imamo u Slavonskom Brodu“, istaknuo je mr.sc. Zlatko Virc.
Etnologinja mr.sc. Ljubica Gligorević, kazala je kako je riječ o razdoblju vrlo znakovitom za seoski život.
“Zanimljivo je istaknuti prava pravoužitnika na ogrjevno i građevno drvo, pašarenje, zdravstvenu zaštitu, stipendije. Zanimljivi su i seoski stanovi, kolibe, salaši, kako se već gdje kazalo, kao gospodarstvene cjeline i njihov prinos obiteljskoj i društvenoj organizaciji. Između ostaloga, tu je i kirijašenje, najamna vozarina prije svega debala iz šume, kao posebna grana gospodarstva, koje je potrajalo sve negdje do 1960-ih godina, a u etnološkom smislu zanimljive su i kućne obiteljske zadruge“, istaknula je mr.sc. Gligorević.
Dr.sc. Anica Bilić, upraviteljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, govorila je o slavonskom dijalektu odnosno govorima puka s prostora Brodske imovne općine nekad i danas.
„Taj govor praktički nestaje smrću izvornih govornika jer nije izvršen transfer na mlade naraštaje. Bilo bi najbolje da se što više toga ostavilo u tekstovima, ali govori slavonskoga dijalekta su usmeni idiom, prenose se usmenim putem, a štokavska dijalektalna književnost nije se osobito razvila, tako da slavonski dijalekt u tekstovima nalazimo samo u tragovima“, istaknula je dr. sc. Bilić.