U Vinkovcima pravo glasa ima ukupno 29.284 građana

0
281

Do danas u ponoć, svi sudionici nedjeljnih izbora moraju završiti predizborne aktivnosti, jer tada počinje dvodnevna izborna šutnja koja traje do nedjelje u 19 sati, a za njeno kršenje zakon propisuje visoke novčane kazne. Za vrijeme izborne šutnje zabranjena je svaka izborna promidžba, kao i objavljivanje procjena rezultata i neslužbenih rezultata izbora, u sredstvima javnog priopćavanja zabranjeno je objavljivanje fotografija, izjava i intervjua kandidata, odnosno nositelja lista. U nedjelju će naime, prema podacima Ministarstva uprave, 3.854.747 građana na predsjedničkim izborima birati predsjednika ili predsjednicu Republike Hrvatske, od tog je broja 3.677.904 birača s prebivalištem u Hrvatskoj, a bez prebivališta u Hrvatskoj je aktivno registrirano 176.843 onih koji imaju pravo glasa. Najveći je broj registriranih birača izvan Hrvatske u Bosni i Hercegovini, njih 92.663, u Srbiji ih je registrirano 29.592, a u Njemačkoj više od 29.000. Kada je riječ o Vukovarsko-srijemskoj županiji u registar birača upisano je 146.923 birača s pravom glasa, dok u Vinkovcima glasovati može 29.284 birača.

Predsjedničkih kandidata je 11, a to su Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Ivan Pernar, Dejan Kovač, Dalija Orešković, Dario Juričan, Nedjeljko Babić, Anto Đapić i Katarina Peović.

Prvi krug predsjedničkih izbora održat će se u nedjelju 22. prosinca, a ako možemo suditi po raznim anketama male su šanse da pobjednika dobijemo u prvom krugu, pa ćemo na izbore ponovno 5. siječnja 2020. godine. Birališta se na dan izbora u cijeloj Hrvatskoj otvaraju u 7 sati ujutro, a zatvaraju u 19 sati navečer, kada će već bit poznato koji kandidat ima prednost prema izlaznim anketama, a ne bismo dugo trebali čekati ni do objave prvih neslužbenih rezultata DIP-a. Podsjetimo, Predsjednika Republike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina. Predsjednik stoluje na Pantovčaku i mandat mu traje pet godina, a na funkciju može biti izabran maksimalno dva puta.

Kada govorimo o popratnim aktivnostima vezanim uz izbore zanimljivi su podaci da, recimo, radnicima u Narodnim novinama treba pet do šest dana da tiskaju tih, više od 3 milijuna i 850 tisuća glasačkih listića. Za to će upotrijebiti ukupno 28 tona papira, a tiskanje svakog glasačkog listića stoji 38 lipa. Troškovi se penju do ukupno 2 milijuna i 200 tisuća kuna jer cijeni listića treba pridodati i troškove oglasa, zapisnika, glasačkih kutija i matrica za slijepe osobe. Posebno je zanimljiv i podatak da se izgled izbornog listića na predsjedničkim izborima u Hrvatskoj nije mijenjao od 1992. godine.

Predsjednički su kandidati morali izvijestiti i o troškovima koje su imali bilo u neslužbenoj, bilo u službenoj promidžbi, o donacijama, o medijskom oglašavanju i popustima koje su dobili. U troškovima je, očekivano, prednjačila trojka Kolinda Grabar Kitarović, Miroslav Škoro i Zoran Milanović. Sljedeće financijsko izvješće koje kandidati moraju podnijeti je ono završno, koje će dati pravu sliku financijskog dijela njihove promidžbe, a dužni su ga objaviti do 21. siječnja. Svaki kandidat na promidžbu mogao je potrošiti do osam milijuna kuna.