Od dubokih amazonskih šuma i zabačenih sela na Himalaji, preko malih pacifičkih zemalja i afričkih slamova do najvećih svjetskih metropola, ovaj nevjerojatni dokumentarac prikazuje 33 različite priče o ljubavi i braku, izazovima i borbama usponima i padovima, stvarajući.

Ljubav oko svijeta dokumentarni je film autorskog dvojca, bračnog para Davora i Anđele Rostuhar koji će vinkovačkoj publici biti predstavljen u subotu 24. rujna u Gradskom kazalištu Joze Ivakića s početkom u 19 sati. Oni su naime, nakon vjenčanja, 2018. godine otišli na neobičan medeni mjesec i godinu dana putovali oko svijeta istražujući ljubav kroz razne kulture.

Projekcija koju organizira Knjižnica bit će začinjena razgovorom o istoimenoj knjizi Rostuhara – pisca, novinara, fotografa i ekspedicionista. ”Anđela i ja godinu smo dana putovali oko svijeta s jednim ciljem – istražiti što ljubav znači predstavnicima raznih kultura. Proputovali smo 25 država na svim kontinentima i napravili 108 intervjua s ljudima iz najrazličitijih kultura. O ljubavi, odnosima, braku, izazovima, prevarama i razvodima razgovarali smo sa svim profilima ljudi, od nomadskih lovaca i sakupljača do holivudskih celebrityija. Kroz hiper-moderne metropole poput Tokya i New Yorka, zatvorene zajednice poput Saudijske Arabije i Irana do prašuma Amazone i udaljenih pacifičkih otoka, željeli smo da o ljubavi direktno, otvoreno i iskreno pričaju različiti ljudi u različitim kulturama te kroz njihova iskustva i priče pokušamo shvatiti što je to što ih povezuje i razlikuje i je li ljubav univerzalna,” najavljuje Davor.

Razgovarali su i s renomiranim svjetskim znanstvenicima te prolazeći kroz brojne izazove secirali i vlastiti odnos, navodi, između ostalog, urednik istoimene knjige Kruno Lokotar.

Teško je reći nešto novo o jeseni, a da to već niste čuli, pročitali ili osjetili. Sunce će se nakon 22. rujna početi spuštati ispod linije ekvatora i njegova svjetlost bit će postepeno sve slabija, a noći sve duže.

Prvi dan jeseni označava se jesenskim ekvinocijem koji ove godine počeo na današnji dan u 20.21 sati te će trajati sve do 21. prosinca u 16.59 sati, piše Zvjezdarnica Zagreb. Jesenski ekvinocij trenutak je kada Sunčeve zrake okomito padaju na ekvator, a može se dogoditi u bilo koje doba između 22. i 24. rujna.  Na sjevernoj hemisferi tada počinje kalendarska, odnosno astronomska jesen, a na južnoj proljeće. Trenutak je to kada i svijetli i tamni dio dana posvuda, pa tako i kod nas, traje po 12 sati. Nakon toga na sjevernoj hemisferi noć će postupno postati dulja od dana.

Jedna od najpoznatijih promjena koja se događa s dolaskom jeseni jest promjena lišća na drveću. To se događa upravo zato što je dan sve kraći te lišće dobiva manje sunčevih zraka nego u ostatku godine. Proizvodi se manje klorofila te se boja mijenja u crvenu, narančastu i smeđu. Jedna od zanimljivih činjenica o jeseni jest da ona utječe na debljanje koje nije povezano s hranom. Istraživači su otkrili da nedostatak vitamina D smanjuje razgradnju masti i pokreće skladištenje masti. Dakle, nedostatak sunčeve svjetlosti ima veze s dobivanjem viška kilograma.

Zanimljivo, u jesen više ljudi nego u bilo koje drugo doba započinje vezu te se zaručuje. To je možda tako zato što i muškarci i žene u hladnijim mjesecima imaju višu razinu testosterona. Također, iako ne postoji znanstveno objašnjenje zašto je to tako, u hladnim mjesecima više je djece začeto nego u bilo koje drugo doba godine. Osim toga, djeca koja su rođena u jesenskim mjesecima, od rujna do prosinca, bolji su učenici te imaju bolje ocjene u školi, tvrdi istraživanje Ministarstva obrazovanja Ujedinjenog Kraljevstva. I djeca rođena u ovim mjesecima imaju veće šanse da dožive 100 godina, od one rođene u drugo doba godine, pokazalo je istraživanje Sveučilišta Chicago.

Do kraja 2021. godine Ministarstvo poljoprivrede nastavlja s dodjelom bespovratnih sredstava iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020., čiji je glavni cilj povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača. Poseban naglasak stavit će se na osiguravanje samodostatnosti odnosno primarnu poljoprivrednu proizvodnju, prvenstveno kroz ulaganja u modernizaciju proizvodnih kapaciteta i povećanje proizvodnje. Dio osiguranih sredstava usmjerit će se i na šumarski sektor te sprječavanje daljnje depopulacije ruralnih područja.

S ciljem smanjenja iseljavanja iz ruralnih područja, zadržavanja postojećih te stvaranja novih radnih mjesta osiguran je iznos od 260 milijuna kuna za mlade poljoprivrednike i mala poljoprivredna gospodarstva, dok je za povećanje broja samoodrživih poljoprivrednih gospodarstava osiguravano 140 milijuna kuna za korištenje obnovljivih izvora energije, kao jednog od prioriteta Ministarstva poljoprivrede.

Dodatna sredstva od 200 milijuna kuna usmjerit će se za ulaganja u tovilišta za svinje kao nadogradnja već objavljenog natječaja za reprocentre iz 2020. godine. Uz ovaj natječaj korisnicima će biti na raspolaganju i sredstva za „Zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog gnojiva u cilju smanjenja štetnog utjecaja na okoliš“. U pripremi je i natječaj za izgradnju modernih skladišnih kapaciteta za žitarice i uljarice kao odgovor na poremećaje cijena u sektoru ratarstva. Raspoloživa sredstva za ovaj natječaj iznose 150 milijuna kuna.

Osim ulaganja u poljoprivredu, naglasak će se stavit i na ulaganja u šumarski sektor, na povećanje učinkovitosti, okolišne prihvatljivosti, ergonomije i radnih procesa u predindustrijskoj preradi drva kroz modernizaciju postojećih i uvođenje učinkovitih i okolišno pogodnih tehnologija, strojeva, alata i opreme za što je osigurano 147 milijuna kuna.

Dodatna sredstva za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala na raspolaganju su korisnicima kojima su prirodne nepogode uništile njihov proizvodni potencijal, ali i onima koji su pretrpjeli znatnije štete uslijed bolesti koje su zahvatile određene poljoprivredne kulture.

Uz navedeno, poseban naglasak stavit će se i na ulaganja u digitalne tehnologije koje će se financirati sredstvima instrumenta Europske unije za oporavak od  krize uzrokovane širenjem bolesti COVID-19 (EURI sredstva). EURI sredstvima u planu je do kraja 2021. godine (su)financirati projekte u vrijednosti od 651 milijun kuna.

Indikativni plan objave natječaja do kraja 2021. nalazi se na poveznici.