Električni automobili više nisu daleka budućnost u koju rijetko tko vjeruje, oni su tu i na dobrom su putu da “naglavačke preokrenu” svijet automobila kakav danas poznajemo. Europska unija u svom je narednom programskom razdoblju sve podredila ekologiji i zelenom načinu razmišljanja, a takav će stav uvjetovati prilagodbe pri povlačenju sredstava i korištenju pomoći iz raznih EU fondova. Jedan od problema koje pokušavaju što prije riješiti zasigurno je autoindustrija, odnosno proizvodnja vozila s motorima na sagorijevanje. Kao ekološki čista i prihvatljiva vozila nude se upravo električni automobili. Veliki proizvođači, Volkswagen recimo, određene korake već su poduzeli. Jedan od najvećih proizvođača automobila na svijetu tako će od 2025. godine iz proizvodnje povući sva dizel vozila, a slična sudbina vjerojatno uskoro očekuje i benzince. Europske zemlje, pa tako i Hrvatska, daju velike subvencije pri kupnji električnih vozila kojih je i na našim prometnicama sve više. Kod nas od 2014. godine subvencije za nabavku električnih vozila osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u kojem su za ovu godinu u proračunu imali osiguranih 105 milijuna kuna. Da i Hrvati razmišljaju “zelenije” razmišljaju govori podatak kako je, prema podacima Centra za vozila Hrvatske, u Hrvatskoj 2012. godine bilo registrirano svega 13 električnih automobila, dok ih je u 2020. godini registrirano preko 1.300.
Kada govorimo o našoj županiji vidljivo je kako su brojke također u porastu i to u vrlo kratkom razdoblju. U 2019. godini, naime, u županiji je bilo registrirano svega 10 električnih i 50 hibridnih vozila. Samo godinu dana kasnije, od ukupno nešto više od 67 tisuća registriranih, u vukovarsko-srijemskim stanicama za tehnički pregled registrirali su i 30 električnih te 80 hibridnih vozila.
“Osim što smanjuju emisiju stakleničkih plinova, električni automobili značajno smanjuju i onečišćenje zraka u gradovima i ovisnost o nafti. Kako im sam naziv kaže, koriste električnu energiju koja je pohranjena u bateriji, odnosno uređaju za pohranu energije unutar vozila. Ono što ljude najviše zanima su cijena i potrošnja i tu dolazimo do onog drugog razloga, uz ekologiju, zašto bi se svi trebali odlučiti za ovakva vozila. Kada sve “stavimo na papir”, dolazimo do izračuna iz kojeg je vidljivo kako isti broj kilometara električnim automobilom možemo prijeći za tri puta manje novca nego onim klasičnim. Većina punionica u Hrvatskoj još uvijek besplatno nudi mogućnost punjenja, neke su krenule s naplaćivanjem, ali kolika god bila cijena struje opet će ovakav način vožnje biti puno povoljniji”, priča nam Dražen Jezidžić iz Autokuće Šimun Vinkovci, čiji je gotovo cijeli dosadašnji radni vijek vezan uz autoindustriju i ovom području ima ogromno znanje.
Trenutno, kaže, koristi VW ID 3 kao službeni električni automobil i ne može biti zadovoljniji.
“Ovo je budućnost, u svakom pogledu. Ako se netko boji kako neće imati dobre performanse ili neće moći preći veliku udaljenost s ovakvim automobilima, takvima moram poručiti da razloga za strah nema. Auto industrija ulaže ogromne novce u razvoj ovih tehnologija, Volkswagen do sada čak više od tri milijarde eura, tako da bojazni ne smije biti. I osobno sam odlučio prodati svoj dosadašnji automobil i kupiti električni, jednostavno sam oduševljen svime vezanim uz ovu tehnologiju”, ističe Jezidžić.
Objašnjava i kako hibridna vozila emitiraju samo jednu tonu ugljikova dioksida i ona su također ekološka, ali električna vozila uopće nemaju emisije niti zagađuju okoliš. Ponosni vlasnik nove Hyundai Kone, vinkovački liječnik dr. Ozren Koščić također je i više nego zadovoljan svojim električnim automobilom. Vrlina, kaže, ima pregršt, a manu tek jednu.
“Način vožnje i ono što se nekome sviđa relativna je stvar, ali svima je važan segment uštede i to je ono što kod ovakvih automobila igra najvažniju ulogu. Na vinkovačkom području napuniti automobil još uvijek možemo besplatno, na svih 4-5 punionica koliko ih trenutno ima. Punjenje baterije na punionici traje od sat vremena do 5-6 sati, ovisi kakav punjač imaju, dok na kućnoj utičnici za napuniti bateriju treba i do 12-13 sati. Do sada sam prešao ukupno 10 tisuća kilometara i nisam kune potrošio na gorivo. Osim uštede tu su i same performanse u vožnji s kojima se one klasičnih automobila ne mogu mjeriti. Ubrzanje, što je posebno važno kod bržeg i sigurnijeg obilaženja, je nevjerojatno i razlika je ogromna u odnosu na moj obični automobil”, naglašava dr. Koščić.
Sa svojim električnim automobilom, koji ima bateriju kapaciteta 64 kWh, uz normalnu vožnju s jednim punjenjem pređe oko 450 kilometara i lako je onda izračunati kolika je ušteda u pitanju, pa čak i ako automobil punite na kućnoj struji. Od Fonda je, dodaje, dobio 80 tisuća kuna subvencije i tako si smanjio cijenu vozila koja je visoka, ali na kraju ipak isplativa.
“Jedina mana u odnosu na klasična vozila je još uvijek slaba rasprostranjenost punionica u Hrvatskoj pa svoj put s električnim vozilom morate dobro planirati, a ako je gužva na punionici i neko vrijeme čekati kako bi mogli nastaviti putovanje”, napominje.
Inače, glavni dio električnog automobila čini upravljački sklop, električni motor i baterija. Sustav funkcionira tako da upravljački sklop uzima energiju od baterije i dovodi je do motora. Papučica za gas tada se spoji s par potenciometra koji onda šalju signal upravljačkom dijelu koliko snage treba. Primjerice, to može biti minimum snage kada automobil treba stati ili maksimum snage kada je papučica prilijepljena za pod vozila. I sve ono između, usporavanje i ubrzavanje regulira se na ovaj način. Kada se otvori hauba električnog automobila obično dominira upravljački sklop. On je zadužen za to da uzima snagu od baterije i pretvara ju u maksimalno 240 volti te šalje u motor. Energiju iz baterije crpi sama vožnja i klima uređaj, dok se sve ostalo napaja preko akumulatora.
