“Stabla su većinom bolesna, korijenje se podvlači pod kuću, odiže pločnik…”, kazala je u priči za novosti.hr 1. veljače ove godine gospođa Branka koja od 1978. godine živi na istoj adresi, u kući tik do skretanja u Aninu ulicu.
„I ne daj Bože nekog većeg nevremena kao što je bilo ono ljetos odnosno još gore oluja u srpnju 2023., netko će nastradati jer u pitanju su životi i imovina”, osvrnula se svjesna što se može dogoditi.
Četiri i pol mjeseca kasnije ponovno svjedočimo snazi prirode jučer manifestiranoj izvalivši stablo lipe iz korijena koje se srušilo na pješačku stazu, dijelom i na jednu od obiteljskih kuća. Bila je to jedina, ali nimalo bezazlena intervencija žurnih službi. Na prvi pogled, izvana stablo djeluje potpuno zdravo, no puno gelera zaostalih iz Domovinskog rata njegova je nutrina u potpunosti hrana mravima i ostalim nastanjenim kukcima. Lipa je bila šuplja i bolesna.
Na sreću olujnog vjetra nije bilo, a niti leda, kao u nekim drugim mjestima.
„Pa trula, a ljute se kad kažu da će srušiti…; Jep, tako to ide sa starim stablima; Umjesto da uklone ta stara i napola trula stabla oni čekaju oluju… kao i obično kod nas se sve pokrene tek kad je već kasno ili kad završi u emisiji “Provjereno”; Nisu li “zeleni ” u Vinkovcima bili protiv rušenja stabala u Zvonimirovoj?!? Ekocid ..pm… A sad odjednom promjenili priču…hmmm…”, samo su neki od komentara naših čitatelja na društvenoj mreži Facebook novosti.hr nakon incidenta, no zanimljivo, većina je tek od sinoć promijenila mišljenje.
Stoga nas zanima vaše mišljenje u današnjoj anketi portala novosti.hr, treba li Zvonimirovoj ulici mladi drvored i odstraniti bolesna stabla, zamijeniti ih novima prije nego krene konačno uređenje kolnika, parkirališta i pješačkih staza?
Jedna od najstarijih i najduljih vinkovačkih ulica, gotovo tri kilometra, s impresivnim drvoredom, koji osim debele hladovine i krajobrazno odašilje ljepotu, očito je zrela za pametnu rekonstrukciju.
Osim zamjene podzemne infrastrukture koja je počela zimus, neminovno je naći odgovarajuće rješenje za zanoviti drvored jer kako stvari stoje, ne piše nam se dobro. Svako sljedeće nevrijeme, jasno je svima, potencijalna je opasnost za živote ljudi i imovinu.
Jer… naučili smo i nešto novo. Superćelije su najopasnije grmljavinske oluje. Prolomi oblaka, velika tuča i ekstremne oluje praćene snažnim udarima vjetra su intenzivne nuspojave.
Klimatske promjene su nastupile, potvrdio je to u razgovoru za naš portal prošle godine magistar povijesti i edukacije geografije Stjepan Radić.
„Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava s temperaturama koje rastu dvostruko više od globalnog prosjeka”, objasnio je nakon olujnog nevremena u Bošnjacima prije godinu dana.
„Klimatske promjene jedan su od ključnih čimbenika koji utječu na učestalost i jačanje oluja. Zagađenje okoliša ljudskim aktivnostima rezultira porastom globalne temperature što dovodi do značajnih promjena u atmosferi uključujući i povećanje vlažnosti zraka”, pojašnjava profesor vinkovačke Ekonomske škole o čemu se možete posjetiti i ovdje u razgovoru iz 2021. naslovljenom Priroda bijesni i imat će zadnju riječ.
