11 C
Vinkovci
Petak, 26. travnja 2024.

Skriveni u visokoj travi čekaju dolazak pogodnog domaćina  

Više od autora

- vl promo-
Josipa Haluška
Josipa Haluška
josipa.haluska@novosti.hr

Ako ste pomislili da je sezona krpelja na izmaku i da je najgore prošlo, prevarili ste se. Iako su najaktivniji i najbrojniji u proljeće i rano ljeto, ovih dana itekako su prisutni u prirodi, a opasnost od prenošenja mnogih zaraznih bolesti traje do duboko u jesen.

Već nam je svima dobro poznato da je boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za neke možda bezazleno, no susret s ovim paučnjacima može biti itekako opasan. Hrane se krvlju životinja i ljudi, a njihovoj aktivnosti pogoduje visoka temperatura i određena vlažnost.

Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina – toplokrvne životinje ili čovjeka na koje se učvrste svojim rilom i probadaju kožu. Probadanje kože traje deset minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje imaju djelovanje poput anestetika. Kod nas je najrasprostranjeniji šumski krpelj koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest, a infekcija može dovesti do kroničnog oboljenja kože, srca, oka, jetre, zglobova i živčanog sistema te brojnih zdravstvenih komplikacija.

Stoga je Kata Krešić, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije, dala nekoliko savjeta kako se zaštiti prilikom odlaska u prirodu i što napraviti u slučaju ugriza.


“Važno je pridržavati se svih mjera zaštite, koristiti repelente, odjeću dugih nogavica i dugih rukava. Ako netko u ljetnim vrućinama ne može podnijeti dugu odjeću, onda bi se trebao kod kuće temeljito pregledati, naročito područja gdje je veća prokrvljenost – u preponama, iza uški i kod vrata djece jer su oni te visine gdje krpelji najčešće obitavaju, u visokoj travi ili grmlju“, napomenula je Krešić te dodala da se krpelji najbolje vade naglim čupanjem.

Naime, teorije kako kap ulja pomaže kod vađenja krpelja ili njihovo zakretanje danas su promijenjene. Prema riječima ravnateljice, krpelje bi trebalo vaditi bez ikakvih dodataka – pincetom zahvatiti što je dublje moguće i ravno iščupati naglim trzajem. Stavljanjem ulja krpelji ispuštaju želučani sadržaj u kojemu se nalaze uzročnici bolesti.

“Mjesto uboda bi se trebalo dezinficirati i pratiti. Ako se u sljedećih nekoliko dana pojavi crvenilo koje u sredini počinje blijediti, obavezno je javljanje liječniku radi lajmske bolesti. Ona se uspješno liječiti antibioticima, ali ako se na vrijeme uoči“, upozorava ravnateljica.

Povezani članci

- vl promo-

Posljednje objavljeno