Većina žena izloženih seksizmu, mobingu ili nekom obliku seksualnog uznemiravanja u Hrvatskoj u pravilu nisu spremne prijaviti takvu vrstu nasilja jer ih sustav ne ohrabruje boriti se protiv navedenog, upozoreno je na panel raspravi Seksizam, mobing i seksualno uznemiravanje održanoj u Vukovaru, u sklopu drugog Media In Time festivala novinarstva koji organizira Udruga za medijsku kulturu, pluralizam i komunikaciju Press+. Ove je godine bio posvećen temi Žene, mediji i (ne)moć, a okupio je niz novinara i novinarki te medijskih i drugih stručnjaka.
“Moramo izgraditi takav sustav koji će mijenjati takvo stanje i to se mora učiniti na nacionalnoj razini kako bi se jače zaštitilo žene. Svi smo svjesni da je ta zaštita nedovoljna, a u medijskoj sektoru ti napadi su sve jači i jači”, potvrdila je predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever.
Po njezinim riječima, namjera je sindikata u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, akademskom zajednicom i drugim relevantnim institucijama oformiti edukativnu kampanju kroz koju bi se educirali pripadnici medijskog sektora da znaju raspoznati i reagirati na bilo koji oblik nasilja.
Nekadašnja HTV-ova novinarka, sadašnja odvjetnica Višnja Mišin istaknula je kako je doista problem patrijarhalni odgoj jer sve kreće iz obitelji i doma te uvriježenosti po kojoj se curicama kupuje roza odjeća i lutke, a dečkima plava odjeća i puške. “Zakonska regulativa nije loša. Ona je dobra, ali je problem provedba jer je mobing nažalost nešto što je unaprijed osuđeno da uopće ne bude prijavljeno jer ga je gotovo nemoguće utvrditi. Zakonski okvir ne bih mijenjala, ali bih mijenjala svijest u ljudima da ženu percipiraju drugačije”, rekla je Mišin.
Prema mišljenju Tomislava Levaka s Odsjeka za kulturu, medije i menadžment osječke Akademije za umjetnost i kulturu, zabrinjavajuće je što mladi danas uopće ne raspoznaju i nisu svjesni rodnog nasilja. “Oni su digitalni nomadi za razliku od nas starijih koji smo digitalni doseljenici i tehnikama vladaju suvereno, međutim problem je što nemaju kritičko vrednovanje niti kritičko razmišljanje. Oni vide u društvu kako se odnosi prema ženama i to znaju kopirati. Oko 80% njih ne zna prepoznati rodne stereotipe i predrasude”, napomenuo je Levak rekavši kako u Hrvatskoj postoji osam, devet studija novinarstva i medija što je solidna baza, ali je problem što je na tim visokoškolskim ustanovama malo obrađuju teme o spolnim stereotipima i predrasudama.
