“U Vukovarsko-srijemskoj županiji, kanadski Vermilion otkrio je 2 plinska polja – Cerić i Berak pa će i oni sljedeće godine pridonijeti s novim količinama plina. Također, INA kao rezultat novododijeljenih istražnih prostora ima plinsko otkriće Severovci”, istaknuo je Marijan Krpan, predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike u večerašnjem HTV Dnevniku.
Hrvatska tako povećava proizvodnju plina sa šest novih bušotina, a dvije su u našoj županiji.
S novom godišnjom proizvodnjom, od 285 milijuna prostornih metara plina koja počinje ove godine, ukupna domaća proizvodnja premašit će milijardu prostornih metara plina, što je 40 posto domaćih potreba.
“Rezultat je to povećanih ulaganja u istraživanje ugljikovodika proteklih godina, a pozitivne vijesti uskoro očekujemo i na kopnu. Ovaj plin ide u domaći sustav i izravno smanjuje ovisnost o uvozu”, najavio je prije tri dana Tomislav Ćorić na Twitteru.
Kako smo izvijestili na našem portalu novosti.hr u lipnju 2019. godine, kanadska kompanija Vermilion tada je započela s izradom prve bušotine u Hrvatskoj. Riječ je o bušotini Cerić-1, a lociranju je prethodila interpretacija dostupnih geoloških podataka na temelju čega su definirani plinski i naftni ciljevi na ovoj bušotini, priopćili su tada iz Agencije za ugljikovodike.
Naime, kako je tada potvrdio načelnik Općine Nuštar Hrvoje Drinovac, na jednoj državnoj čestici koja je u zakupu u Ceriću, naišli su na naftu ili na plin, nisu mogli sa sigurnošću ustvrditi. U dogovoru sa zakupcem krenuli su s probnom bušotinom i danas je potvrđeno, plin je potekao cijevima.
Na radilištu je postavljen toranj visok 50-ak metara, a probna bušotina, prema tadašnjim najavama, išla je pod zemlju nekih 1.800 metara.
Završetak bušotine Cerić-1, značio je i početak izrade bušotine Berak-1. Obje su dio radnog programa na koji se kanadska kompanija obvezala temeljem ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika koji je potpisan s Vladom RH u lipnju 2016. godine.
Ova vijest trebala bi se pokazati senzacionalnom s obzirom na aktualne okolnosti i strah od plinske krize i poskupljenja energenata kao posljedica poremećaja na svjetskim tržištima i rusko-ukrajinske krize, ali ne manje važno i gospodarski impuls županije.
„Zadovoljstvo nam je obavijestiti naše potrošače da je Plinara istočne Slavonije d.o.o. osigurala dovoljne količine plina za nadolazeću zimu te tako spremno dočekala još jednu sezonu grijanja. Napunjenost podzemnog skladišta plina Okoli je cca. 90% te je u odnosu na ostala europska skladišta znatno veći postotak napunjenosti. Ujedno dodatnu sigurnost u opskrbi osigurava LNG terminal na Krku koji je početkom ove godine počeo raditi“, rekli su iz Plinare istočne Slavonije koncem prošle godine za naš portal, a slično stanje potvrdio je i vinkovački GTG napomenuvši kako su spremni za sve iznenadne situacije.
Plinara istočne Slavonije d.o.o. na svom distribucijskom području ima ukupno 20.800 aktivnih potrošača, od toga Društvo opskrbljuje 20.500 kupaca, od kojih 1.280 pripada kategoriji poduzetništvo dok na samom području grada Vinkovaca imaju 7.150 kupaca kategorije kućanstvo i 540 onih u poduzetništvu.
Sa svakom novom bušotinom smanjuje se naša ovisnost o uvozu plina, jasno je kao dan.
“Sada nam je oko 920 milijuna kubičnih metara, neki kažu i malo manje. Mislim da bi se to moglo podići na milijardu i 100 milijuna, neovisni smo o ruskom plinu”, naglasio je večeras energetičar Igor Grozdanić za HTV.
Doda li se tomu da za uvoz plina imamo alternativni pravac LNG terminal na Krku, jasno je da će plina biti, ali pitanje je po kojoj cijeni. Na sjevernom Jadranu INA ima tri eksploatacijska polja. Plin je ovih dana potekao iz nove bušotine na platformi Ika B. Početkom travnja proradit će još jedna bušotina na platformi Marica, a za nekoliko godina i treća, no za to je potrebno izgraditi novu platformu Irena 2. Dobre su to vijesti, jer proizvodnja plina u sjevernom Jadranu već godinama pada.
“Kada polja rade desetljećima, prisutan je stalno pad proizvodnje, a to je neminovno i to se događa. Jedini način da se to donekle ublaži i promijeni su nova istraživanja i nova polja, ali i radovi na postojećim poljima omogućavaju da se taj trend uspori”, naglasio je Želimir Šikonja, predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa.
Da godinama prije nisu potpisani ugovori o istraživanjima, proizvodnje novih količina plina ne bi bilo.
