U današnjem digitalnom dobu mladi su okruženi tehnologijom više nego ikad prije. Pametni telefoni, tableti, računala i ostali uređaji postali su sastavni dio njihovog svakodnevnog života. Dok tehnologija donosi mnoge koristi, postoji i zabrinutost zbog njenog potencijalnog utjecaja, kako na fizičko, tako i na mentalno zdravlje mladih.
U tjednu gradonačelnikova izazova pod nazivom “Isključi se”, na temu mentalnog zdravlja razgovarali smo s Ivanom Draženović, socijalnom radnicom iz udruge Klupko, koja kaže kako je mentalno zdravlje jednako važno kao i fizičko, no ipak se većina mladih sa svojim problemima mentalnog zdravlja nose sami.
„Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji mentalno zdravlje je stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno te je sposoban pridonositi svojoj zajednici. Adolescencija nam je poznata kao razdoblje eksperimentiranja zbog čega se mogu javiti različiti problemi. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, jedan od sedam adolescenata u dobi od 10 do 19 godina ima teškoće mentalnog zdravlja, a u Hrvatskoj je to više od 11 posto”, kaže Draženović.
Dodaje kako je zadnjih 10 godina razvoj tehnologije napredovao, internet je postao uvjet bez kojega je teško živjeti. Ne služi samo za pružanje informacija, nego ima funkciju zabave, ali i veliku funkciju u obrazovanju kao i u poslovnom svijetu. Kompjuteri, pametni telefoni, internet, igrice te sva ostala digitalna tehnologija postali su dio svakodnevice mladih i djece, što u konačnici dovodi i do veće društvene izoliranosti, kao što je bio slučaj tijekom covid pandemije.
„Uz sve dobre strane, društvene mreže pružaju mladima dosta nerealan prikaz stvarnosti kojem onim teže i tu dolazi do nezadovoljstva svakodnevnim životom. Mladi i djeca od najranije dobi previše su izložena ekranima i igricama te preko njih ostvaruju „socijalne kontakte“ što nam opet dovodi do stvarne socijalne izoliranosti, nedostatka kontakta, otuđivanja od stvarnosti, nedostatka razvijanja određenih motoričkih vještina. Kasnije to rezultira određenim mentalnim poremećajem”, pojašnjava nam socijalna radnica.
U svemu tomu, napominje, velika je odgovornost roditelja koji katkad ne vide koje su posljedice prevelikog izlaganja ekranima. Unazad nekoliko godina djeca i mladi, čak i odrasli, uz pametni uređaj idu na spavanje, uz njega se bude, najmlađi uz njega jedu, a sve to dovodi do brojnih mentalnih poremećaja, vršnjačkog nasilja te digitalne demencije.
„Digitalna demencija utječe na smanjenu kognitivnu funkciju, a slična je klasičnom poremećaju demencije. Ova moderna vrsta javlja se zbog pretjeranog i neadekvatnog korištenja digitalnih tehnologija. Prema podacima Plavog telefona, djeca pomoću mobitela snimaju sve i takve sadržaje koriste za vršnjačko nasilje školskih kolega te za objavu na društvenim mrežama”, ističe.
U današnje vrijeme odgoj djece i mladih veliki je izazov. Za njihovo mentalno zdravlje važno je kvalitetno provođenje slobodnog vremena, micanje od društvenih mreža. Slobodno vrijeme treba biti kvalitetno ispunjeno. Djecu je potrebno okupirati kako bi imali i neku obavezu. Dječaci slobodno vrijeme znaju provoditi na igralištu nekom vrstom sportske aktivnosti, djevojčice vole aktivnosti poput šetnje s prijateljicama ili rolanja.
„Od izuzetne važnosti je tijekom praznika djecu aktivirati, pogotovo u situacijama kada su roditelji zaposleni. Možemo ih, primjerice, uključiti u ljetne kampove, tematske organizirane radionice i slično. Također ne smijemo zapostaviti kulturu mladih koja je od izuzetne važnosti u samom odrastanju djeteta zbog toga što kulturne aktivnosti imaju ulogu povećanja kvalitete življenja“, kaže Ivana.
Zaključuje kako pružanje većeg sadržaja djetetu unutar njegova vlastitog slobodnog vremena u velikoj mjeri utječe na njegovo jasnije, kvalitetnije odabiranje interesa te samim time jača njegovo samopouzdanje i potiče samostalnost.
