U Kući halubajskega zvončara u Viškovu 22. i 23. studenog održan je stručno-znanstveni skup pod nazivom “Institucionalizacija nematerijalne kulturne baštine i njezin utjecaj na nositelje kulturnih dobara”, koji je okupio najznačajnije hrvatske i slovenske etnologe, kao i druge stručnjake za ovu tematiku.
“Na skupu je raspravljano o iskustvima i spoznajama vezanim uz translaciju nematerijalne kulturne baštine unutar institucija, uz prigode i prijetnje koje za kulturu proizlaze iz tretiranja iste kao turističke ponude, kao i uz institucionalizaciju kulturne baštine iz perspektive lokalnih zajednica. Također su se mogli čuti i primjeri suvremenih tema u proučavanju nematerijalne baštine“, doznajemo od vinkovačke etnologinje mr.sc. Ljubice Gligorević, sudionice skupa.
Odabir ove teme nije slučajan, kaže mr.sc. Gligorević, budući da je nematerijalna kulturna baština prepoznata kao područje od velikog interesa za Republiku Hrvatsku, o čemu svjedoči pokretanje niza projekata i ustanova posvećenih očuvanju ili interpretaciji pojedinih nematerijalnih kulturnih dobara. Tome svakako doprinosi i turistički potencijal koji se atribuira određenim običajima te institucijama koje se njima bave pa se nematerijalna kulturna baština sve više promatra i sa stanovišta ulaganja u turizam.
“Kuća halubajskega zvončara u Viškovu, predstavljala je izvrsno mjesto na kojem je ovaj skup održan, kao jedna od novootvorenih ustanova posvećenih očuvanju, promociji i edukaciji o nematerijalnoj baštini. Najistaknutija stručnjakinja za tradiciju zvončara, dr. sc. Lidija Nikočević, autorica postava Kuće halubajskega zvončara, ujedno je sudjelovala i u organizaciji ovog skupa te je preporučila najrelevantnije sudionike od Lastova, preko Istre, Slovenije i Međimurja, do Pleternice i Vinkovaca. Tako je Viškovo, koje na svom prostoru baštini čak četiri nematerijalna kulturna dobra zaštićena od strane UNESCO-a, u ova dva dana bilo istinsko središte nematerijalne kulturne baštine u Hrvatskoj“, ističe mr.sc. Ljubica Gligorević.
Uz moderiranje panel-rasprava i druge sadržaje, mr.sc. Ljubica Gligorević, jedna od dugogodišnjih članica Stručnog povjerenstva nadležnog za vrednovanje svojstva nematerijalnih kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija, na skupu je imala i predavanje na temu “Kuće tambure, bećarca, busójárás te šokačkog šešira i šunke u nastanku – refleksije u javnosti”.
Važno je napomenuti, ističe mr.sc. Gligorević, kako su uz stručnjake, predstavnike institucija i turističke djelatnike, na ovom skupu vjerojatno po prvi puta u nas sudjelovati i nositelji tradicije iz lokalnih zajednica kako bi upravo njihovi glasovi imali važnu ulogu, s obzirom da je odnos lokalnih zajednica spram institucionalizacije baštine jedna od važnih tema. U kulturno-zabavnom programu nastupili su glazbenici koji i sami njeguju nematerijalnu kulturnu baštinu, grupa GIIPUJA te Zoran Majstorović sa sopcima. Glazbenici, kao i brojni predavači izvodili su program na dijalektalnoj čakavštini, odnosno predstavljali svoja izlaganja, što je dodatna dimenzija u njegovanju i očuvanja tradicijskih očitovanja ovoga kraja.
Recimo i to kako je osim na skupu u Viškovu, mr.sc. Ljubica Gligorević sudjelovala i na Seminaru o tradicijskoj kulturi zapadnoga Srijema, koji je 23. studenog održan u Vukovaru u organizaciji Međunarodne smotre folklora i KUC-a Travno, Centra za tradicijsku kulturnu baštinu iz Zagreba. Na ovom seminaru održala je virtualno predavanje na temu “Etnološka očitovanja srijemskih KUD-ova na Vinkovačkim jesenima”.
